Fra Josip je sa širokobriješkom Maticom povezan još od 1999. kada je s Ivanom Dugandžićem objavio monografiju rodne župe Rasno. Bila je to prva knjiga u nakladničkom nizu od sada već stotinu naslova.
Spomenica „Tejar – Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’“ na 105 stranica predstavlja organizirani rad Franjevačke provincije, sada kustodije, sv. Jeronima iz Zadra u Argentini.
Uvodno predavanje imao je dr. Ante Paponja iz Ljubuškog na temu „Gospodarske, društvene, političke i demografske prilike u Hercegovini i Dalmaciji kao uzrok iseljavanja u Argentinu“.
Autor Spomenice dr. fra Josipa Soptu rođen je 1952. u širokobriješkom Rasnu.
Nakon osmog razreda odlazi u sjemenište u Split, a školovanje i svećeničku službu proveo je u Provinciji (danas Kustodiji) sv. Jeronima.
Djelovao je kao župnik, gvardijan i provincijal. Najviše je službovao u samostanu Male braće u Dubrovniku. Posebno, treba spomenuti njegovu ulogu gvardijana za vrijeme Domovinskog rata.
Objavio je brojne knjige i radove iz povijesti Crkve i Franjevačkog reda u više časopisa i zbornika.
Autor je u uvodu istaknuo kako je ovu knjigu napisao po želji subraće franjevaca kako bi obilježili 50. godina Tejara. Govorio je o nastojanju franjevaca da Hrvatima u Argentini pomognu u očuvanju i vjerskog i nacionalnog identiteta što nije bilo lako u uvjetima koji su tamo bili.
Prvi franjevci su tamo stigli 1929. Sada u Tejaru boravi samo jedan, fra Josip Peranić. Poželio je da ova spomen knjiga ne bude završna riječ o njihovoj nazočnosti među hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u toj zemlji.
Dodao je i kako je kao Provincijal tri puta boravio u posjetima Tejaru. Prisjetio se i svojih susreta s papom Franjom, tada nadbiskup u Buenos Airesu, koji je posebno cijenio hrvatske franjevce.
Glazbenici Antonija Kvesić i Josip Sopta izvođenjem nekoliko domoljubnih pjesama potakli su i publiku da s njima zapjeva.
Publika je s pozornošću pratila izlaganje dr. Paponje i fra Josipa, a nakon završetka službenog programa s njima je svoja sjećanja na dane rada i boravka podijelila Slavica Karačić, koja je 2006. i 2007. godine bila veleposlanica u Argentini, Čileu, Peruu i Urugvaju, sa sjedištem u Buenos Airesu.































