Poslovnik o radu Gradskog vijeća

Poslovnik uređuje način rada i organizaciju Općinskog vijeća i to: prava i dužnosti vijećnika, klubove vijećnika, rad vijeća, sjednica Vijeća, izbor predsjednika, zamjenika predsjednika Vijeća, imenovanje tajnika i izbor Općinskog načelnika, postupak donošenja odluka i drugih akata vijeća, program rada i druga pitanja značajna za rad Vijeća

            Na temelju članka 13. stavak 2. alineja 17. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH («Službene novine Federacije BiH», br. 49/06), članka 19. stavaka 2. točka o) Zakona o lokalnoj samoupravi Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj: 13/09) i članka 27. stavak 1. točka 26. i članka 121. Statuta Općine Široki Brijeg („Službeni glasnik općine“ broj: 4/08), Općinsko vijeće Široki Brijeg na 26.  sjednici održanoj  30.06.2010.godine  d o n i j e l o    j e

 

 

 

P O S L O V N I K

OPĆINSKOGA  VIJEĆA ŠIROKI BRIJEG

 

 

 

I.    OPĆE ODREDBE

 Članak 1.

 

            Ovim Poslovnikom regulira se rad i ustrojstvo Općinskoga vijeća Široki Brijeg (u daljnjem tekstu: Vijeće), a naročito:

 

-            ostvarivanje prava i dužnosti vijećnika,

-            klubovi vijećnika,

-            ustrojstvo Vijeća,

-            radna tijela Vijeća,

-            način rada Vijeća,

-            akti Vijeća,

-            odnos Vijeća i Općinskog načelnika,

-            odnos Vijeća prema političkim strankama i udrugama građana,

-            javnost rada Vijeća,

-            druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.

 

 

II.   OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

 

 

Članak 2.

 

            Vijećnik koji prihvati mandat, sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine,  ne može se opozvati, a prava i dužnosti vijećnika počinju mu danom konstituiranja Vijeća. 

 

 

 

 

Članak 3.

 

            Vijećnici preuzimaju dužnost davanjem svečane prisege koja glasi:

     

             “SVEČANO PRISEŽEM DA ĆU POVJERENU DUŽNOST, UZ BOŽJU POMOĆ, OBNAŠATI SAVJESNO I ODGOVORNO, PRIDRŽAVATI SE STATUTA OPĆINE I POZITIVNIH PROPISA, ZALAGATI SE ZA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE, ŠTITITI INTERESE I BORITI SE ZA IZGRADNJU I NAPREDAK OPĆINE ŠIROKI BRIJEG, NA DOBROBIT HRVATSKOGA NARODA I SVIH NJENIH GRAĐANA ”.

 

            Nakon zajedničkog davanja, svaki vijećnik pojedinačno potpisuje tekst prisege i istu predaje  predsjedniku Vijeća.

 

 

Članak 4.

            Svečanu prisegu dužni su pred Vijećem dati i potpisati  svi vijećnici s naknadno dodijeljenim mandatima.

 

 

Članak 5.

            Mandat vijećnika prestaje prije isteka vremena na koje je izabran, samo u slučajevima utvrđenim Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

 

 

Članak 6.

            Način i postupak utvrđivanja prestanka mandata vijećniku, prije isteka vremena na koje je izabran, uređen je posebnim propisom.

 

 

Članak 7.

            Mandat pripada izabranom nositelju mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi neovisnih kandidata koja ga je predložila na listi kandidata.

            Ukoliko izabrani vijećnik, u tijeku trajanja mandata, istupi iz političke stranke, koalicije ili liste neovisnih kandidata koja je sudjelovala na izborima na čijoj je kandidatskoj listi vijećnik  bio, postaje neovisni vijećnik. 

 

 

Članak 8.

            Vijećnik koji bude izabran, imenovan ili preuzme dužnost, odnosno poslove čije je vršenje nespojivo s dužnošću vijećnika, dužan je podnijeti ostavku  sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine i Zakona o sukobu interesa u tijelima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    

Članak 9.

            Vijećnik ima pravo i dužnost biti nazočan i sudjelovati u radu Vijeća i radnih tijela čiji je član.

            U slučaju spriječenosti da bude nazočan sjednici, vijećnik je dužan unaprijed obavijestiti predsjednika Vijeća, odnosno radnog tijela čiji je član.

            Vijećnik je dužan izvršavati zadaće što mu ih u okviru svoga djelokruga povjeri Vijeće ili radno tijelo čiji je član.   

 

 

Članak 10.

            Vijećnik ima pravo i dužnost kroz pokretanje rasprava i inicijativa brinuti se o ostvarivanju prava građana, mjesnih zajednica i općine Široki Brijeg.

 

 

Članak 11.

            Vijećnik je dužan čuvati tajnost podataka i informacija povjerljive prirode i za to je odgovoran Vijeću.

 

 

Članak 12.

            Vijećnik ima pravo:

 

-          na naknadu za obavljanje vijećničke dužnosti, sukladno odluci Vijeća,

-          predlagati Vijeću donošenje odluka i drugih akata te razmatranje pojedinih pitanja iz njegova djelokruga,

-          očitovati se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Vijeća,

-          biti biran u radna tijela Vijeća,

-          sudjelovanje u radu radnih tijela čiji nije član, bez prava odlučivanja,

-          sudjelovati u pripremi programa rada Vijeća,

-          postavljati vijećnička pitanja Općinskom načelniku, općinskim službama za upravu, javnim ustanovama i poduzećima čiji je osnivač općina ili obavljaju poslove od javnog interesa a imaju sjedište u općini Široki Brijeg, iz oblasti za koje su utemeljeni,

-          tražiti i dobivati stručnu pomoć od općinskog tijela uprave i drugih općinskih pravnih subjekata, potrebnu za obavljanje poslova vijećnika,

-          predlagati raspravu o pitanjima što se odnose na rad Općinskog načelnika i općinskih službi za pravu,

-          biti redovito i pravovremeno informiran o svim pitanjima od značaja za rad Vijeća i njegovih radnih tijela, kao i svim pitanjima značajnim za obavljanje vijećničke dužnosti,

-          pokretati i druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.

 

 

Članak 13.

             Vijećnicima se izdaje vijećnička iskaznica.

             Oblik i sadržaj vijećničke iskaznice utvrđuje Vijeće posebnom odlukom.

             O izdavanju iskaznice i o evidenciji izdanih iskaznica brine tajnik Vijeća.

 

 

III.   KLUBOVI VIJEĆNIKA      

 

Članak 14.

            U Vijeću se osnivaju klubovi vijećnika političkih stranaka, koalicija i neovisnih kandidata zastupljenih u Vijeću (u daljnjem tekstu: klubovi vijećnika), kao oblik rada vijećnika, posebice u fazi pripremanja i utvrđivanja prijedloga dnevnog reda sjednice Vijeća, raspravljanju prigodom donošenja akata, te drugim pitanjima od značaja za rad Vijeća.

            Klub vijećnika može se osnovati  s najmanje tri vijećnika.

            Vijećnici dviju ili više političkih stranaka ili koalicija koji u Vijeću imaju najmanje jednog izabranog vijećnika, kao i vijećnici neovisni kandidati, mogu uspostaviti zajednički klub ili pristupiti nekom od klubova.

 

 

Članak 15.

             Klubovi vijećnika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika kluba koji koordiniraju rad s drugim klubovima vijećnika.

            Klubovi vijećnika mogu osnovati koordinacijsko tijelo za međusobnu suradnju.

            Ustrojstvo, zadaće, način rada, prava i dužnosti članova klubova vijećnika, uređuje se pravilima koja donose klubovi vijećnika.

            Klubovi vijećnika su dužni predsjedniku Vijeća dostaviti spisak članova kluba koji je potpisao svaki član kluba, s naznakom službenog naziva kluba, predsjednika tog kluba i zamjenika predsjednika.

 

 

Članak 16.

            Sukladno svojim mogućnostima Vijeće osigurava prostor za rad klubova vijećnika, nužna financijska sredstva za njihovu izravnu aktivnost u Vijeću, obavljanje administrativno tehničkih usluga.

 

 

IV.   USTROJSTVO  VIJEĆA

 

1. 1.        Konstituiranje Vijeća

 

Članak 17.

            Vijeće čine vijećnici čiji je broj i trajanje mandata utvrđeno Statutom općine Široki Brijeg.

            Vijeće je konstituirano na dan kada se sastalo na prvo zasjedanje sjednice novoga saziva i kada je utvrđeno da postoji kvorum za održavanje sjednice.

            Prva sjednica Vijeća, u novom  sazivu, održat će se najkasnije trideset dana nakon što Središnje izborno povjerenstvo ovjeri i objavi izborne rezultate.

            Prvu sjednicu novoizabranog Vijeća saziva predsjednik iz prethodnog saziva, odnosno zamjenik predsjednika ukoliko je predsjednik spriječen, i njom predsjedava do izbora novog predsjednika.

            U slučaju spriječenosti predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća prethodnog saziva, sjednicu će sazvati i njom predsjedavati najstariji vijećnik novog saziva.

            Ukoliko se sjednica ne sazove na način propisan u stavku  4. i 5. ovog članka, sjednicu će sazvati vijećnik novog saziva, kojeg je pismeno ovlastila većina novoizabranih vijećnika.      

 

 

Članak 18.

            Predsjedatelj prve sjednice novog saziva predočava Vijeću potvrđene rezultate lokalnih izbora i dodijeljenih mandata vijećnicima  Vijeća od strane Središnjeg izbornog povjerenstva.

            Poslije davanja svečane prisege, na prijedlog predsjedatelja, a temeljem prethodne konsultacije sa ovlaštenim predstavnicima političkih stranaka i koalicija koje su zastupljene u Vijeću, Vijeće iz reda vijećnika bira Povjerenstvo za izbor i imenovanja.

            Povjerenstvo za izbor i imenovanja, uz prethodne konsultacije sa ovlaštenim predstavnicima političkih stranaka koje imaju vijećnike u Vijeću, predlaže kandidate za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća.   

 

 

                  2.   Predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća        

 

Članak 19.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća biraju se iz reda vijećnika na mandatno razdoblje do isteka mandata vijećnika.

            Izbor predsjednika Vijeća vrši se na prvoj sjednici po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.

            Predsjednik  Vijeća svoju dužnost obavlja profesionalno ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

 

 

Članak 20.

            Predsjednik ima sljedeće ovlasti i zadaće:

-            predstavlja i zastupaVijeće i rukovodi njegovim radom,

-            sudjeluje u pripremama, saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,

-            potiče razmatranje pitanja iz djelokruga Vijeća,

-            brine  se o ostvarivanju programa rada Vijeća i o tome podnosi izvješće,

-            brine se o primjeni Poslovnika Vijeća,

-            brine se o ostvarivanju načela javnosti  rada Vijeća i njegovih radnih tijela,

-            brine se o ostvarivanju prava i dužnosti vijećnika u svezi vršenja njihovih dužnosti iz djelokruga Vijeća,

-            brine se o odnosima i suradnji Vijeća s tijelima izvršne vlasti te prati realizaciju odluka koje donosi Vijeće,

-            radi na ostvarivanju suradnje s općinskim vijećima drugih općina, te drugim tijelima i organizacijama,

-            potpisuje akte koje donosi Vijeće,

-            daje naputke tajniku Vijeća u svezi izvršavanja poslova i zadaća,

-            vrši i druge poslove sukladno zakonu, Statutu, Poslovniku i drugim propisima.

 

 

Članak 21.

            Zamjenik predsjednika Vijeća zamjenjuje predsjednika Vijeća kada je on spriječen u obavljanju svojih poslova.

            U slučaju spriječenosti zamjenika predsjednika Vijeća, predsjednika Vijeća zamjenjuje vijećnik kojeg odredi Vijeće.  

 

 

      3.    Izbor, imenovanja i razrješenja

 

Članak 22.

            Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća vrši se u pravilu tajnim glasovanjem , ukoliko Vijeće ne odluči drukčije.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća izabrani su ukoliko dobiju većinu glasova ukupnog broja izabranih vijećnika u Vijeću.

 

 

Članak 23.

            Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća obavlja se na temelju liste kandidata na kojoj su jedan ili više kandidata za predsjednika ili zamjenika predsjednika.

            Listu kandidata iz stavka 1. ovog članka, predlaže  Povjerenstvo za izbor i imenovanja, nakon konsultacija sa političkim strankama i koalicijama koje su zastupljene u Vijeću.

            Svaki vijećnik ili skupina vijećnika može predložiti kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća.

            Ako je za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća predloženo onoliko kandidata koliko se bira, kandidat je izabran ako je dobio većinu glasova ukupnog broja  izabranih vijećnika.    

            Ako kandidat za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća ne dobije većinu iz prethodnog stavka, ponavlja se glasovanje, a ako i u ponovnom glasovanju kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se cijeli postupak za utvrđivanje prijedloga kandidata.

            Ako je za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća predloženo više kandidata, izabran je oni kandidat koji je dobio većinu glasova ukupnog broja izabranih vijećnika.

            Ako ni jedan od predloženih kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća ne dobije većinu glasova ukupnog broja izabranih vijećnika, u idućem glasovanju glasuje se za dvojicu kandidata koji su dobili najveći broj glasova.

            Ako ni u ponovljenom glasovanju ni jedan od kandidata ne dobije potrebnu većinu glasova, ponavlja se cijeli izborni postupak.

            Ponavljanje cijelog izbornog postupka iz stavka 5. i 8. može se obaviti i na narednoj sjednici Vijeća.         

 

 

Članak 24.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća mogu podnijeti ostavku.      

 

 

Članak 25.

            Predsjednik i zamjenik predsjednika Vijeća može biti razriješen prije isteka mandata.

            Prijedlog za razrješenje može podnijeti svaki vijećnik,  klub vijećnika ili skupina vijećnika.

            Prijedlog se dostavlja predsjedniku Vijeća u pismenoj formi s obrazloženjem.

            Predsjednik Općinskog vijeća zatražit će mišljenje Povjerenstva za izbor i imenovanja o prijedlogu iz stavka 2. ovog članka.

            Sjednica Vijeća na kojoj će se prijedlog razmatrati održat će se najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga za razrješenje.

            Predsjednik ili zamjenik predsjednika Vijeća su razriješeni ako za razrješenje glasuje natpolovična većina izabranih vijećnika Vijeća.

   

 

 

                  4.   Tajnik Vijeća

Članak 26.

            Tajnik Vijeća postavlja se sukladno Zakonu o državnoj službi.

            Tajnik Vijeća pomaže predsjedniku Vijeća u pripremi i organiziranju sjednica Vijeća, brine se o pravno tehničkoj obradi akata usvojenih na sjednici Vijeća, brine se o blagovremenom objavljivanju propisa i drugih akata koje je donijelo Vijeće, vrši i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom općine, ovim Poslovnikom i drugim propisima.

 

 

   

                  5.   Kolegij

 

Članak 27.

            Radi unaprjeđenja, učinkovitosti i usklađivanja rada Vijeća, Vijeće može osnovati Kolegij koji  čine:

 

              - predsjednik  i zamjenik predsjednika Vijeća,

              - predsjednici klubova vijećnika u Vijeću i

              - tajnik Vijeća.

 

            U radu Kolegija sudjeluje Općinski načelnik.

 

 

 

Članak 28.

            Kolegij vrši sljedeće poslove:

 

              -  koordinira aktivnosti u pripremi sjednica Vijeća;

              -  sudjeluje u pripremi prijedloga dnevnoga reda sjednica Vijeća;

              -  osigurava suradnju Vijeća i Općinskog načelnika;

              -  sudjeluje u pripremi  prijedloga programa rada Vijeća i prati njegovu  

                 realizaciju;

              -  osigurava suradnju klubova vijećnika i radnih tijela Vijeća;

              -  razmatra inicijative i prijedloge upućene Vijeću;

              -  druge poslove bitne za rad Vijeća.

 

 

Članak 29.

 

            Kolegij radi u sjednicama.

            Sjednice Kolegija održavaju se po potrebi, a najmanje jedanput između dviju sjednica Vijeća.

            Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjednik Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenik predsjednika Vijeća.

            Sjednicama Kolegija po pozivu predsjednika, ili uz odobreni im zahtjev, mogu biti nazočni predstavnici općinskih službi za upravu.

            Na sjednicama Kolegija vodi se skraćeni zapisnik, koji se dostavlja članovima Kolegija i Općinskom načelniku.

            Tajnik Vijeća brine se za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.

 

 

V.                RADNA TIJELA VIJEĆA

 

Članak 30.

            Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vijeća, za razmatranje nacrta i prijedloga odluka i drugih  akata Vijeća, za pripremu i obavljanje drugih poslova za Vijeće, osnivaju se stalna i privremena radna tijela.

            Radna tijela Vijeća daju mišljenja, podnose prijedloge i izvješćuju Vijeće o pitanjima iz svoga djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima što su im aktom Vijeća dana u izravnu nadležnost.

 

 

 

Članak 31.

            Radna tijela Vijeća osnivaju se posebnim aktom kojim se utvrđuje njihov sastav i rad.

            Radno tijelo Vijeća ima predsjednika i određen broj članova koji se biraju na prijedlog Povjerenstvo za izbor i imenovanje, a na temelju prethodnih konsultacija s ovlaštenim predstavnicima političkih stranaka koje imaju vijećnike u Vijeću.

 

 

Članak 32.

            Prilikom izbora članova radnih tijela, Povjerenstvo za izbor i imenovanja predlaže a Vijeće glasuje za listu u cjelini, osim kada se izbor vrši radi izmjene ili dopune u sastavu radnog tijela.

            Ukoliko se s liste ospori izbor pojedinog člana, za tog člana glasuje se odvojeno, a zatim za listu u cjelini.

 

 

Članak 33.

            Radna tijela formiraju se prema stranačkome sastavu Vijeća u najvećoj mogućoj mjeri.

            Za članove radnih tijela Vijeća biraju se vijećnici, a mogu biti izabrane i osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne polovine ukupnog broja članova radnog tijela. U Povjerenstvu za izbor i imenovanje članovi mogu biti samo vijećnici.

             Jedan vijećnik može biti član najviše dva radna tijela.

 

 

Članak 34.

            Predsjednik radnoga tijela Vijeća organizira rad radnoga tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama, potiče razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela, surađuje sa predstavnicima drugih radnih tijela, predsjednikom Vijeća, Općinskim načelnikom, rukovoditeljima službi za upravu, predsjednicima klubova vijećnika u Vijeću, brine se o izvršavanju zaključaka radnog tijela, potpisuje akte koje donosi radno tijelo, vrši i druge poslove određeno ovim Poslovnikom ili aktom o osnivanju radnog tijela.

            Sjednice radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela, na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na zahtjev predsjednika odnosno zamjenika predsjednika Vijeća ili jedne trećine članova radnog tijela.    

 

 

Članak 35.

            Radno  tijelo Vijeća može raditi ako je  sjednici nazočna većina članova radnoga tijela, a odlučuje većinom glasova ukupnog broja svojih članova.

            O radu sjednice radnog tijela vodi se zapisnik.

 

 

 

Članak 36.

            Radna tijela Vijeća mogu održavati zajedničke sjednice o pitanjima od zajedničkog interesa.

 

 

Članak 37.

            Sjednici radnoga tijela može biti nazočan predlagatelj, odnosno  predstavnik predlagatelja  odluke ili drugog  akta koje se razmatra.

            Općinski načelnik ili njegov predstavnik  može sudjelovati u radu radnoga tijela i kad on nije predlagatelj.

            Ako se predlagatelj ne odazove na sjednicu radnoga tijela, a radno tijelo ocijeni da je nazočnost predlagatelja prijeko potrebna, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagatelja, koji je dužan omogućiti nazočnost svoga predstavnika na sjednici radnoga tijela.

 

 

Članak 38.

            Članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu za svoj rad koja se utvrđuje posebnim aktom Vijeća.

 

 

Članak 39.

            Iznimno, radno tijelo može biti osnovano sukladno posebnim propisima.  

 

 

Članak 40.

            Stalna radna tijela Vijeća su:     

-            Odbor za Statut, Poslovnik i propise;

-            Odbor za  gospodarstvo,  financije i proračun;

-            Odbor za društvene djelatnosti;

-            Odbor za dodjelu javnih priznanja,

-            Povjerenstvo za izbor i imenovanja

-            Povjerenstvo za ravnopravnost spolova;

 

 

Članak 41.

            Odbor za Statut, Poslovnik i propise:

              -     utvrđuje nacrt i prijedlog Statuta općine i Poslovnika Vijeća;

-            prati i analizira provođenje Statuta;

-            razmatra pitanja značajna za ostvarivanje Statuta i daje inicijativu za izmjene i dopune Statuta;

-            ispituje i dostavlja Vijeću mišljenje o prijedlozima za izmjene i dopune Statuta;

-            provodi javnu raspravu o prijedlozima izmjena i dopuna Statuta ili prijedlozima odluka, te obavještava Vijeće o rezultatima javne rasprave;

-            razmatra nacrte i prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom, Statutom i pravnim sustavom kao i u pogledu nomotehničke obrade, te Vijeću podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima i pravno-tehničkim ispravcima očiglednih grešaka u tekstu;

-            prati provođenje Poslovnika i daje mišljenja o pitanjima koja nastaju u njegovoj primjeni;

-            razmatra prijedloge za promjenu Poslovnika;

-            podnosi prijedlog za izmjenu i dopunu Poslovnika;

-            ukazuje potrebu za donošenjem odluka ili drugih akata Vijeća;

-            utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja odluka i drugih općih akata koje donosi Vijeće;

-            utvrđuje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Vijeća;

-            razmatra i druga pitanja koja se odnose na Statut, Poslovnik i druge akte Vijeća.

 

            Odbor za Statut, Poslovnik i propise ima predsjednika i četiri člana. Vijeće bira tri člana između vijećnika, a dva člana iz reda diplomiranih pravnika.

 

 

Članak 42.

            Odbor za  gospodarstvo, financije i proračun:

-        razmatra nacrt i prijedlog proračuna općine;

-        prati provođenje izvršenja proračuna i odluka iz oblasti financija;

-        razmatra odluke o zaduživanju, reprogramiranju dugova i drugim novčanim obvezama općine;

-        razmatra izvješće o poslovanju javnih poduzeća čiji je osnivač općina;

-        razmatra i druge dokumente iz oblasti financijskoga poslovanja sukladno zakonu;

-        razmatra i prati donošenje odluka i drugih propisa koji se odnose na koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka općine;

-      priprema i utvrđuje prijedloge akta o pitanjima financijskih naknada i drugihprava za vijećnike i članove radnih tijela Vijeća.

   

            Odbor za gospodarstvo, financije i proračun ima predsjednika i četiri člana.

 

 

Članak 43.

            Odbor  za društvene djelatnosti razmatra pitanja koja se odnose na:

-        osnivanje, upravljanje, financiranje i unaprjeđenje ustanova predškolskoga odgoja, osnovnoga obrazovanja, zdravstva, kulture, socijalne zaštite i drugih ustanova iz nadležnosti općine;

-        praćenje provođenja politike  i provođenja donesenih akata  iz oblasti športa, kulture, tjelesne i tehničke kulture, povijesne građe i naslijeđa, arhive i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba;

-        suradnju s vjerskim zajednicama;

-        partnerstvo općine i nevladina sektora u pružanju usluga;

-        zaštitu i korištenje kulturno-povijesnoga i prirodnoga naslijeđa;

-        druga pitanja iz ove oblasti.

 

             Odbor za društvene djelatnosti ima predsjednika i četiri člana.

 

 

Članak 44.

            Odbor za dodjelu javnih priznanja bira se i obavlja poslove sukladno Odluci o javnim priznanjima općine Široki Brijeg.

 

 

Članak 45.

            Povjerenstvo  za izbor i imenovanja:

 

              -   predlaže izbor i imenovanje, odnosno razrješenje dužnosnika koje bira ili imenuje Vijeće, ukoliko pozitivnim propisima nije utvrđeno da takav prijedlog podnosi drugi predlagatelj;

               -    predlaže imenovanje predstavnika Vijeća u određena tijela i organizacije;

               -    razmatra prijedloge ovlaštenih predlagača za izbor i imenovanja, odnosno

                    razrješenja dužnosnika Vijeća koje bira, odnosno imenuje Vijeće, sa stajališta

                    ispunjavanja uvjeta za te dužnosti i o tome daje mišljenje;

              -     priprema i podnosi prijedlog za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika

                    Vijeća, predsjednika i članova radnih tijela Vijeća.

                             

            Povjerenstvo za izbor i imenovanja ima predsjednika i dva člana.

 

 

Članak 46.

            Povjerenstvo za  ravnopravnost spolova razmatra pitanja koja se odnose na:

            -   osiguranje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda;

            -  razvitak i probleme u realizaciji i zaštiti ljudskih prava i sloboda, te mjere za  njihovu učinkovitiju zaštitu;

            -   ostvarivanje prava djeteta i ostvarivanje prava mladih;

            -   organiziranje mladih i stvaranje uvjeta za njihove afirmiranje u svim oblastima života i rada;

            -   unaprjeđenje statusa žena;

            -   praćenje i izvještavanje Vijeća o položaju žena u općini i o provedbi njihovih zakonom priznatih prava;

            -   promoviranje jednakih prava i mogućnosti za muškarce i žene;

            -   razmatranje prijedloga građana, udruženja građana, institucija i organizacija  za unaprjeđenje ravnopravnosti spolova i podnošenje izvješća o tome Vijeću, s prijedlozima mjera i aktivnosti koje treba poduzeti;

            -  razmatranje nacrta i prijedloga odluka i drugih akata koje donosi Vijeće i davanje mišljenja Vijeću s aspekta ravnopravnosti spolova;

            -   ostvarivanje suradnje sa drugim radnim tijelima Vijeća;

            -  predlaganje mjera i aktivnosti na otklanjanju eventualno utvrđenih povreda ravnopravnosti spolova Vijeću;

            -   animiranje žena u mjesnim zajednicama;

            -   ostvarivanje suradnje sa izvršnom vlašću, županijskim i Gender centrom Federacije BiH.

 

 

Članak 47.

            Privremena radna tijela razmatraju pitanja iz nadležnosti Vijeća koja nisu kontinuirano predmet rasprave ili odlučivanja.

            Privremena radna tijela osnivaju se rješenjem ili zaključkom  Vijeća.

            Aktom iz prethodnoga stavka utvrđuje se broj, sastav, djelokrug poslova, duljina mandata, način rada i sredstva potrebna za rad privremenog radnog tijela.

 

 

 

VI.   NAČIN RADA VIJEĆA

 

 

                1.    Program rada Vijeća

 

 

Članak 48.

            Vijeće donosi program rada, po pravilu za kalendarsku godinu.

     Iznimno, Vijeće može donijeti program rada i za kraće vremensko razdoblje (kvartalno, polugodišnje).

            Program rada Vijeća čine pitanja iz djelokruga Vijeća koja će se razmatrati na sjednicama, a  proizlaze iz Ustava, zakona, Statuta, utvrđene politike i ekonomskog razvoja općine  

            Radna tijela Vijeća pri utvrđivanju svojih obveza pridržavaju se programa rada Vijeća.

            Programom rada utvrđuju se poslovi i zadaće Vijeća, s nositeljima poslova i rokovima za razmatranje pojedinih pitanja.

 

Članak 49.

            Pripreme za izradu programa rada provode predsjednik Vijeća, tajnik Vijeća i Kolegij ukoliko  postoji.

            U pripremama za izradu programa rada Vijeća predsjednik i tajnik pribavljaju prijedloge, sugestije i mišljenja o pitanjima iz nadležnosti Vijeća od vijećnika, klubova vijećnika, Općinskoga načelnika, službi za upravu, javnih poduzeća, javnih ustanova kao i od drugih subjekata za koje ocijene da mogu dati svoj doprinos.

            Prijedlog programa rada  utvrđuje  predsjednik Vijeća, a usvaja ga Vijeće.   

            Program rada Vijeća objavljuje se u Službenom glasniku općine Široki Brijeg.

            Predsjednik  Vijeća podnosi  godišnje izvješće o realizaciji programa rada Vijeća.

 

 

 

 

                  2.   Sjednice Vijeća

 

Članak 50.

            Vijeće radi u sjednicama koje su otvorene za javnost.

            Sjednice Vijeća označavaju se rednim brojem.

            Vijeće održava redovite, tematske, svečane i izvanredne sjednice Vijeća.

    

 

Članak 51.

            Redovite sjednice održavaju se u pravilu, jednom mjesečno, a po potrebi i češće radi raspravljanja i odlučivanja o pitanjima iz nadležnosti Vijeća.

            Tematska  sjednica održava se po potrebi.

            Svečana sjednica održava se u povodu Dana općine, kao  i u čast nekog drugog važnog događaja.

             Izvanredna sjednica održava se iznimno, sukladno okolnostima koje nalažu sazivanje izvanredne sjednice.

            Sjednica iz prethodnoga stavka može se sazvati mimo roka utvrđenog ovim Poslovnikom, a njezin se dnevni red može predložiti na samoj sjednici.

 

 

                  3.   Sazivanje sjednice i predlaganje dnevnoga reda

 

 

Članak 52.

            Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća samoinicijativno, na prijedlog Općinskog načelnika ili najmanje jedne trećine vijećnika Vijeća.

            U slučaju spriječenosti predsjednika, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika Vijeća.

            Ukoliko predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu Vijeća u roku od 5 dana od dana podnošenja prijedloga od strane jedne trećine vijećnika iz stavka prvog,  sjednicu može sazvati pismeno ovlašteni predstavnik najmanje jedne trećine vijećnika, uz stručnu pomoć tajnika Vijeća.

 

 

Članak 53.

            Poziv za sjednicu Vijeća upućuje se vijećnicima, Općinskom načelniku, Javnom pravobraniteljstvu i  drugim osobama za koje se ukaže potreba za prisutnost na sjednici, najmanje 5 dana prije dana određenog za održavanje sjednice. Iznimno, u žurnim slučajevima, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu u kraćem roku, a dnevni red predložiti na samoj sjednici.

            Vijećnicima se s pozivom dostavlja prijedlog dnevnoga reda, odgovarajući materijali i zapisnik s prethodne sjednice.

            Materijali za sjednicu, iz djelokruga rada radnog tijela, šalju se tom radnom tijelu prije slanja vijećnicima, ukoliko je to moguće.

 

 

Članak 54.

            Dnevni red sjednice predlaže predsjednik Vijeća.

            Dnevni red utvrđuje se na početku sjednice, a usvaja se većinom glasova od ukupnog broja vijećnika.

            Prijedlog dnevnoga reda sjednice može se mijenjati

            Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve materijale iz djelokruga Vijeća koje su dostavili ovlašteni predlagatelji.

            Ako u prijedlog dnevnog reda nije unijet predmet što ga je predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način utvrđen poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave.

            Na način iz prethodnog stavka postupa se i s prijedlogom koji ovlašteni predlagatelj podnese poslije sazivanja  sjednice Vijeća..

            Prijedlog za promjenu dnevnoga reda mora se obrazložiti.

            Prijedlog za promjenu dnevnoga reda  mogu podnijeti predsjednik Vijeća, Općinski načelnik, klubovi vijećnika  i svaki vijećnik.

 

 

Članak 55.

            O prijedlozima za izmjene dnevnoga reda glasuje se redoslijedom kako su predloženi, a nakon toga o dnevnome redu.

            Ovlašteni predlagatelj može prije usvajanja dnevnoga reda skinuti (povući) svoj prijedlog s dnevnoga reda, o čemu se ne glasuje.

            Tijekom sjednice, nakon usvojenog dnevnog reda, ne može biti podnesen zahtjev za izmjenu dnevnoga reda.

 

 

                  4.  Kvorum

 

Članak 56.

            Kvorum za konstituirajuću sjednicu Vijeća čini dvotrećinska većina ukupnog broja izabranih vijećnika.

            Kvorum ostalih sjednica Vijeća čini natpolovična većina ukupnoga broja vijećnika u Vijeću, izuzev ako u određenim pitanjima zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno.

            Kvorum za rad sjednice Vijeća utvrđuje se na početku sjednice, kada predsjednik tijekom sjednice posumnja u postojanje kvoruma ili kada tu sumnju tijekom sjednice izrazi netko od vijećnika.

             Nakon utvrđene evidencije o nazočnosti vijećnika predsjednik konstatira da postoji kvorum.

            Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da ne postoji kvorum, sjednica se odgađa.

            Predsjednik će prekinuti i odgoditi sjednicu ako tijekom njenog trajanja utvrdi da ne postoji kvorum.

            O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju odsutni vijećnici.

 

 

 

                  5.   Sudjelovanje u raspravi i održavanje

                           reda na sjednicama

 

Članak 57.

            Sjednicom Vijeća predsjeda predsjednik Vijeća.

            Ako je predsjednik spriječen, sjednicom predsjeda zamjenik predsjednika, a ako je i on spriječen sjednicom predsjeda najstariji vijećnik u Vijeću.

            Ako su sjednicu Vijeća sazvali vijećnici iz članka 52. stavka 3.ovog Poslovnika, sjednici predsjeda vijećnik kojega oni pismeno ovlaste.

 

 

Članak 58.

            Svi vijećnici imaju pravo i dužnost sudjelovati u  radu i odlučivanju Vijeća.

            U radu sjednica, bez prava odlučivanja, mogu sudjelovati Općinski načelnik, predstavnici općinskih službi za upravu, općinskih organizacija, vanjski članovi radnih tijela, predstavnici predlagatelja, te druge osobe po pozivu ili odobrenju predsjednikaVijeća.

            Predstavnici službi za upravu posebno mogu sudjelovati u radu sjednica Vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz  djelokruga rada njihove službe i po potrebi davati objašnjenja i odgovarati na pitanja vijećnika.

            Kao gosti na sjednici, po odobrenju predsjednika Vijeća, mogu sudjelovati predstavnici političkih stranaka, zastupnici u zakonodavnim tijelima Županije i Federacije BiH iz izborne jedinice općine, znanstveni, stručni i javni radnici koji su pozvani radi iznošenja svojih mišljenja o određenim pitanjima, kao i predsjednici  mjesnih zajednica kada su na dnevnom redu sjednice predviđena pitanja od interesa i značaja za rad mjesne zajednice, kao i predstavnici građana i udruženja građana čiji su interesi obuhvaćeni pitanjem koje je stavljeno na dnevni red.

 

 

Članak 59.

            Vijećnik, odnosno sudionik na sjednici Vijeća može govoriti pošto zatraži i dobije riječ od predsjednika.

            Prijave za riječ mogu podnositi do završetka rasprave.

 

 

Članak 60.

            Predsjednik daje riječ vijećnicima redom kojim su se prijavili.

            Ako vijećnik želi govoriti o povrjedi poslovnika ili o povrjedi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik  mu daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga vijećnika ne može trajati dulje od tri minute. Poslije iznesenog prigovora predsjednik  daje objašnjenje.

 

 

Članak 61.

            Vijećnik, odnosno sudionik u raspravi može govoriti samo o pitanju o kojem se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu, a ako se udalji od dnevnoga reda, predsjednik će ga upozoriti da se drži dnevnoga reda, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne drži dnevnoga reda.

 

 

Članak 62.

            Na sjednici se može odlučiti da jedan sudionik u raspravi, o istom predmetu, govori jedanput ili dvaput, a može se ograničiti i vrijeme trajanja govora.

            Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod koji je netočno izložen i koji je povod nesporazumima ili koji je izazvao potrebu objašnjenja, predsjednik će dati riječ čim se završi govor onoga koji je izazvao potrebu ispravke, odnosno objašnjenja. Taj se vijećnik u tom slučaju mora ograničiti na ispravku, odnosno objašnjenje, a taj govor ne može trajati dulje od tri minute.

 

 

Članak 63.

            Predsjednik  može prekinuti rad na sjednici na prijedlog predstavnika kluba vijećnika, i uvijek kada ocijeni da je to potrebno radi obavljanja konzultacija u klubu.

            O prekidu sjednice do 15 minuta odlučuje predsjednik Vijeća, a dulje od 15 minuta odobrava se većinom glasova nazočnih vijećnika.

    

 

Članak 64.

            Red na sjednici osigurava predsjednik, odnosno predsjedatelj.

            Tijekom sjednice vijećnici mogu napuštati sjednicu samo zbog opravdanih razloga.

            Ukoliko vijećnik tijekom sjednice napusti sjednicu zbog neodgodivih, osobnih potreba, pa se ne vrati na sjednicu Vijeća u razumnom vremenskom trajanju ili se uopće ne vrati na sjednicu, a o razlozima napuštanja nije obavijestio predsjednika Vijeća, dužan je za narednu sjednicu Vijeća dostaviti pismeno izjašnjenje o razlozima napuštanja sjednice.

            Vijećniku koji ne dostavi pismeno izjašnjenje ili čije se napuštanje sjednice ne prihvati kao opravdano neće se isplatiti pripadajuća naknada za nazočnost sjednici. Opravdanost napuštanja sjednice cijeni Vijeće prilikom usvajanja zapisnika s prethodne sjednice Vijeća.

 

 

Članak 65.

            Za povredu reda na sjednici predsjednik  može opomenuti vijećnika ili mu oduzeti riječ.

            Opomena će se izreći onom vijećniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovoga poslovnika.

            Vijećniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog poslovnika, a već je na istoj sjednici dva puta opomenut da se pridržava reda i odredbi ovog Poslovnika.

            Predsjednik može narediti da se iz sale sa sjednice udalji svaki slušatelj, građanin koji prati rad na sjednici, ako narušava red.

 

 

Članak 66.

            Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u sali po službenom poslu, dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjednika.

            Ako predsjednik Vijeća ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kada se za to steknu uvjeti.

 

 

 

                  6.   Tijek sjednice

 

 

Članak 67.

            Predsjednik Vijeća otvara sjednicu, utvrđuje kvorum i daje kratka pojašnjenja u svezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

 

 

 

Članak 68.

            Poslije utvrđivanja dnevnoga reda prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima, prema prihvaćenome dnevnom redu.

 

 

Članak 69.

            Na sjednici se o svakome predmetu na dnevnome redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

 

 

Članak 70.

            Rasprava počinje izlaganjem predstavnika predlagatelja ukoliko je to potrebno, a zatim izvjestitelja radnog tijela Vijeća, ukoliko želi usmeno bliže upoznati Vijeće o mišljenjima i prijedlozima radnog tijela.

 

 

Članak 71.

            Rasprava može biti opća i rasprava o pojedinostima.

            Tijekom opće rasprave raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u svezi s predmetom rasprave.

            Tijekom rasprave o pojedinostima raspravlja se o predmetu po dijelovima ako se na sjednici tako odluči.

 

 

Članak 72.

            Predsjednik Vijeća zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

 

Članak 73.

            Predlagatelj može povući svoj prijedlog, prije početka , za vrijeme trajanja ili nakon zaključivanja rasprave, ali prije nego Vijeće o njemu glasuje.

            O povučenom prijedlogu prestaje rasprava i on se ne može ponovo podnijeti na istoj sjednici.

            Vijeće može vratiti prijedlog predlagatelju na dopunu.

 

 

                  7.   Odlučivanje

 

Članak 74.

            Vijeće odlučuje većinom glasova ukupnog broja izabranih vijećnika, osim ukoliko zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom  nije drukčije propisano.

            Statut općine Vijeće donosi dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja izabranih vijećnika.

            O pitanjima proceduralne prirode odlučuje se većinom glasova vijećnika nazočnih na sjednici.               

 

 

Članak 75.

            Odlučivanje na sjednicama Vijeća vrši se glasovanjem.

            Glasovanje je javno, osim ako je ustavom, zakonom, Statutom općine ili ovim Poslovnikom drukčije određeno.

            Glasovanje se vrši dizanjem ruke, a može se vršiti i poimenično.

            Glasovanje dizanjem ruke vijećnici vrše tako što se na poziv predsjednika Vijeća očituju tko je “ZA” prijedlog, tko je “PROTIV” prijedloga i je li netko “SUZDRŽAN” u odnosu na prijedlog.

            Svi vijećnici, koji su nazočni u trenutku glasovanja, dužni su se izjasniti na jedan od načina iz prethodnog stavka.

            Prijedlog je usvojen ako je dobio dovoljan broj glasova «ZA».

            Kada se radi o razrješenju osoba nakon isteka mandata, nije nužno da se o takvim deklaratornim rješenjima glasuje, već se ta činjenica konstatira i izradi deklaratorno rješenje.

 

 

Članak 76.

            Poimenično glasovanje vrši se kad predsjednik Vijeća ocijeni da je to potrebno kako bi se otklonile sumnje u točnost rezultata glasovanja ili kad sumnju u točnost rezultata glasovanja iskažu najmanje tri vijećnika ili klub vijećnika.

            Poimenično glasovanje vrši se tako što tajnik Vijeća proziva vijećnike i bilježi njihov glas, a oni se očituju na jedan od načina utvrđenih u članku 75. stavku 4. ovog Poslovnika.

            Kad prozivanje bude završeno, ponovno se prozivaju vijećnici za koje u spisku nije označeno da su glasovali.    

            Po završenom glasovanju, predsjednik utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja, a zatim konstatira je li prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

 

Članak 77.

            Ako Vijeće odluči, ili ako je  utvrđeno ovim Poslovnikom, da se o određenome pitanju glasuje tajno, uspostavit će povjerenstvo za tajno glasovanje od tri člana koje će rukovoditi glasovanjem , utvrditi rezultate glasovanja i o svemu sačiniti zapisnik.

            Tajno glasovanje vrši se glasačkim listićima.

            Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na svaki listić otisnut je pečat Vijeća.

            Svaki vijećnik dobiva glasački listić.

            Predsjednik Vijeća daje objašnjenja o načinu glasovanja.

            Ako se  tajno glasuje prilikom izbora sa većim brojem prijedloga kandidata  onda su  kandidati na listiću poredani abecednim redom sa naznakom rednog broja ispred imena kandidata.

            Vijećnik glasuje zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata.

            Predsjednik Vijeća na temelju izvješća povjerenstva objavljuje rezultat glasovanja i priopćava koliko je ukupno vijećnika glasovalo, koliko od toga „za“ prijedlog, koliko „protiv“ prijedloga, koliko je „suzdržanih“ u odnosu na prijedlog i koliko ima nevažećih listića, a zatim konstatira je li prijedlog o kojem se glasovalo usvojen.

 

 

                  8.   Zapisnici

    

Članak 78.

            O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik, a sjednica se tonski snima.

            Kada se na sjednici prilikom rasprave o nekom pitanju isključi javnost, o tom pitanju vodi se odvojen zapisnik.

            Zapisnik sadrži  vrijeme i mjesto održavanja sjednice, ime predsjedatelja, imena odsutnih vijećnika, dnevni red sjednice, kratak tijek sjednice s popisom pitanja o kojima se raspravljalo i odlučivalo, imena govornika s kratkim opisom njihovih izlaganja, rezultate glasovanja o pojedinim pitanjima, te naziv svih odluka ili drugih akata sa sjednice Vijeća. 

 

 

Članak 79.

            Zapisnik se sastavlja nakon održane sjednice i upućuje svim vijećnicima, najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu Vijeća.

            Svaki vijećnik ima pravo na narednoj sjednici staviti primjedbe na zapisnik.

            O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici, bez rasprave.

            Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

 

 

Članak 80.

            Zapisnik potpisuju predsjednik Vijeća i zapisničar.

            O vođenju i čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Vijeća brine se tajnik Vijeća.

            Svi tonski zapisi i zapisnici čuvaju se trajno u arhivu Vijeća, a dostupni su na uvid javnosti.

 

VII.    AKTI VIJEĆA

 

 

                  1.   Vrste akata

 

Članak 81.

            U ostvarivanju svojih prava i dužnosti Vijeće donosi Statut, odluke, poslovnike, pravilnike, upute (naputke), preporuke, naredbe, rezolucije, deklaracije, planove, programe, proračun, rješenja, zaključke, te daje suglasnosti i autentična tumačenja propisa koje donosi.

            Radna tijela Vijeća donose rješenja,  zaključke i preporuke.

            U upravnim stvarima za čije rješavanje je nadležno Vijeće, postupak vodi i priprema prijedlog rješenje stručno povjerenstvo kojeg ad hoc imenuje Vijeće, ako zakonom odnosno drugim propisom nije drugačije određeno.

            Prilikom imenovanja povjerenstva iz prethodnog stavka  uzet će se u  obzir da članovi povjerenstva moraju ispunjavati  uvjete propisane posebnim propisima.

 

 

Članak 82.

            Odlukom se uređuju pitanja i odnosi iz samoupravnog djelokruga općine, pitanja koja se odnose na prihode i financijska sredstva općine, osnivaju poduzeća, ustanove i druge pravne osobe, utvrđuju određena pitanja i određuju mjere u okviru nadležnosti Vijeća, uređuju određena pitanja koja su zakonom prenesena na općinu, te druga pitanja određena Statutom ili ovim Poslovnikom. 

 

 

Članak 83.

            Naputkom se bliže propisuje način rada i izvršavanja određenih poslova koja se odnose na pojedina pitanja utvrđena u općim propisima iz članka 81. ovoga Poslovnika.

 

 

Članak 84.

            Preporukom se ukazuje na značenje određenih pitanja glede razvoja odnosa u određenom području ili na provedbu zakona i drugih  propisa. Preporukom se predlažu mjere koje bi trebalo poduzimati radi rješavanja određenih pitanja.

 

 

Članak 85.

             Naredbom se, radi izvršavanja određenih pitanja iz samoupravnog djelokruga općine, naređuje ili zabranjuje postupanje u određenoj situaciji koja ima opće značenje.

 

 

Članak 86.

            Rezolucijom se ukazuje na stanje, probleme i potrebe  u određenoj oblasti društvenoga života i na mjere koje bi trebalo poduzeti.

 

Članak 87.

            Deklaracijom se izražava opće stajalište o bitnim pitanjima od značaja za općinu.

 

 

Članak 88.

            Planove i programe Vijeće donosi radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa gospodarskoga i društvenoga razvitka u općini.

 

 

Članak 89.

            Proračunom općine utvrđuju se prihodi i rashodi općine, sukladno zakonu.

 

 

Članak 90.

            Rješenjem se odlučuje o imenovanju, postavljanju i razrješenju odnosno smjenjivanju, kao i o drugim pojedinačnim pitanjima   iz nadležnosti Vijeća.

    

 

Članak 91.

            Zaključkom se utvrđuju stajališta o pitanjima od značenja za provedbu utvrđene politike i propisa iz članaka 81. ovoga Poslovnika, određuju zadaci za Općinskog načelnika, općinske službe za upravu ili druge organizacije prigodom razmatranja pitanja iz njihovog djelokruga i drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vijeća.

           

 

Članak 92.

            O objavljivanju akata Vijeća, na način utvrđen tim aktima brine se tajnik Vijeća. 

 

 

                  2.    Predlaganje i donošenje akata Vijeća

 

                            I n i c i j a t i v a

 

Članak 93.

            Inicijativa za donošenje akata odnosno za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vijeća upućuje se predsjedniku Vijeća koji je dostavlja nadležnome radnom tijelu i Općinskom načelniku.

            Inicijativu iz prethodnoga stavka mogu pokrenuti: svaki vijećnik, radno tijelo vijeća, klub vijećnika, Općinski načelnik, službe za upravu, javna poduzeća i ustanove, druge pravne osobe, tijela mjesne zajednice, udruge građana i građani.

            Inicijativa iz prethodnoga stavka podnosi se u pisanom obliku s obrazloženjem.

            Nadležno radno tijelo i  općinski načelnik, dužni su razmotriti inicijativu i u roku od 30 dana obavijestiti Vijeće o svom stavu.

            Vijeće na sjednici donosi zaključak kojim se inicijativa prihvaća ili odbija. U slučaju prihvaćanja inicijative, istim zaključkom se određuje način pripreme i nositelje izrade nacrta odnosno prijedloga akta.

             Zaključak Vijeća iz prethodnoga stavka dostavlja se podnositelju inicijative.

            Ako je programom rada Vijeća predviđeno donošenje određene odluke ili drugog akta, smatra se da je time prihvaćena inicijativa za donošenje odluke ili drugog akta.

 

 

                         Nacrt odluka i drugih općih akata 

        

Članak 94.

            Nacrt odluke ili drugog  općeg akta Vijeća, može podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika, radna tijela Vijeća, Općinski načelnik, i drugi predlagatelj ovlašten posebnim propisom.

 

 

Članak 95.

            Nacrt odluke ili drugog općeg akta treba biti izrađen tako da se u njemu u vidu pravnih odredaba formuliraju rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više varijanti.

            Nacrt odluke ili drugog općeg akta treba sadržavati obrazloženje u kojemu se navode: pravni temelj za donošenje, razlozi za donošenje, financijska i druga sredstva potrebna za provođenje odluke ili drugog općeg akta i način njihova osiguranja, objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja tijela i organizacija koje su konzultirane u postupku pripreme nacrta.

      

 

Članak 96.

            Nacrt odluke ili drugog općeg akta dostavlja se predsjedniku u pisanom obliku, a po mogućnosti i u elektronskom obliku (CD, disketa i sl.). Tekst u elektronskom oblikumora biti istovjetan tekstu materijala dostavljenog u pisanom obliku.

            Nacrt predsjednik dostavlja Općinskome načelniku radi davanja mišljenja u slučajevima kada Općinski načelnik  nije podnositelj nacrta.

 

 

Članak 97.

            Rasprava o nacrtu odluke ili drugog općeg akta na sjednici Vijeća može biti opća i rasprava o pojedinostima.

            U općoj raspravi vijećnici iznose mišljenja o tome je li  potrebno donositi odluku ili drugi opći akt, o načelima na kojima se nacrt temelji i o potrebnim financijskim sredstvima i njihovim izvorima.

            U raspravi u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu.

 

 

 

Članak 98.

            Po završenoj raspravi Vijeće donosi zaključak o usvajanju ili odbijanju nacrta odluke ili drugog općeg akta.

            Ukoliko Vijeće usvoji nacrt iz prethodnog stavka, isti će sa svim stavovima i primjedbama vijećnika, dostaviti predlagatelju radi utvrđivanja prijedloga. 

             

 

                        Javna rasprava o nacrtu odluke

                           ili drugog općeg akta

 

Članak 99.

            Vijeće  može prilikom razmatranja nacrta odluke ili drugog općeg akta, ako ocijeni da je  potrebno da se izvrši šira rasprava zainteresiranih tijela, znanstvenih i stručnih institucija i građana, odlučiti da se nacrt stavi na javnu raspravu.

            Vijeće je obvezno zakazati javnu raspravu prilikom donošenja općeg normativnog akta ako je to propisano zakonom, Statutom ili drugim propisima.

 

 

Članak 100.

            Ako odluči da nacrt odluke ili drugog općeg akta stavi na javnu raspravu, Vijeće zaključkom utvrđuje sljedeće:

-        način objavljivanja nacrta,

-        određuje nositelja aktivnosti na organiziranju i vođenju javne raspra,

-        potrebna financijska sredstva i izvore sredstava za provođenje javne rasprave,

-        rok za provođenje javne rasprave,

-      način prikupljanja i obrade mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.

 

 

Članak 101.

            Predlagatelj odluke ili drugog općeg akta će u pripremi prijedloga odluke ili drugog općeg akta uzeti u obzir primjedbe,  prijedloge i mišljenja iz javne rasprave, kao i obrazložiti razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine od njih.

     

 

                         Prijedlog odluke ili drugog akta

 

 

Članak 102.

Prijedlog za donošenje odluka ili drugih akata Vijeća mogu podnijeti:

                                    -  svaki vijećnik,

                                    -  klubovi vijećnika

                                   -  radna tijela Vijeća

                                    -  Općinski načelnik

                                   -  drugi predlagatelj ovlašten posebnim propisom.

Članak 103.

            Prijedlog odluke ili drugog  akta podnosi se u obliku u kojem se donosi.

            Obrazloženje prijedloga sadrži, pored elemenata iz članka 95. stavka 2. ovoga Poslovnika, izmjene i dopune što su izvršene u odnosu na nacrt, druge izmjene i dopune što se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt koji nisu prihvaćeni.

            Na proceduru podnošenja, dostavljanja i rasprave o prijedlogu odluke ili drugog akta shodno se primjenjuju odredbe ovoga poslovnika što se odnose na nacrt.

            Prije rasprave prijedloga odluke ili drugog akta na sjednici Vijeća, prijedlog razmatraju  radna tijela i o tome podnose izvješće Vijeću s mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

            Ako predlagatelj nije suglasan sa primjedbama ili prijedlozima radnih tijela, o njima se može, na traženje radnih tijela, odlučivati kao amandmanima na prijedlog.

            Podnositelj prijedloga odluke ili drugog akta i Općinski načelnik mogu do završetka rasprave predložiti Vijeću da se rasprava o prijedlogu odgodi, o čemu Vijeće odlučuje odmah.

     

 

Članak 104.

            Po završenoj raspravi o prijedlogu akta Vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagatelju na dopunu, odnosno ponovnu obradu.

            Ako je prijedlog akta odbijen zbog toga što je ocijenjeno da nema uvjeta za donošenje akta ili potrebe za takvim aktom, prijedlog se može ponovno podnijeti nakon isteka roka od tri mjeseci, ako Vijeće ne odluči drukčije.

            Kad Vijeće vrati prijedlog akta, dat će odgovarajuće upute predlagatelju u kojem smislu treba akt dopuniti ili izmijeniti.

 

 

 

                  3.  Amandmani

 

Članak 105.

            Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga akta podnosi se u obliku amandmana.

            Amandmane mogu podnositi ovlašteni predlagatelji akata.

            Amandman na prijedlog akta može se podnijeti najkasnije tri dana prije dana određenog za održavanje sjednice Vijeća, na kojoj će se raspravljati o donošenju akta.

            Amandman mora biti podnesen u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

            Predsjednik Vijeća dostavlja amandmane odmah po primitku predlagatelju akta kao i Općinskom načelniku ako on nije predlagatelj, koji svoja mišljenja i prijedloge o amandmanima dostavlja Vijeću, najkasnije do početka sjednice.

            Vijećnik može podnijeti amandmane i tijekom rasprave o prijedlogu u pisanom obliku ili usmeno.

            Predlagatelj može mijenjati prijedlog akta sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.

 

 

 

 

Članak 106.

            Ako amandman sadrži odredbu koja podrazumijeva angažman financijskih sredstava, podnositelj  amandmana dužan je ukazati na izvore ovih sredstava.

 

 

Članak 107.

            Amandman podnositelja prijedloga akta i amandman drugog ovlaštenog predlagatelja s kojim se podnositelj prijedloga usuglasio, postaje sastavni dio prijedloga akta.

            O amandmanu na prijedlog  akta s kojim se nije usuglasio predlagatelj, Vijeće glasuje odvojeno.

            Nakon odlučivanja o amandmanima, Vijeće odlučuje o prijedlogu odluke ili drugog akta u cjelini.

 

 

                  4.    Donošenje odluka i drugih općih akata

                           po skraćenome postupku

 

Članak 108.

            Ako nije u pitanju složena i obimna odluka ili drugi opći akt, podnositelj prijedloga može umjesto nacrta podnijeti prijedlog odluke ili drugog općeg akta i predložiti da se o prijedlogu raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta.

            Ako Vijeće ne prihvati da raspravlja o prijedlogu odluke ili općeg akta po skraćenom postupku, o prijedlogu će se raspravljati kao o nacrtu.

 

 

                  5.   Donošenje odluka i drugih općih akata

                           po žurnome postupku

 

 

Članak 109.

            Iznimno, po žurnome postupku može se donijeti odluka ili drugi opći akt kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i ako bi donošenje tog akta u redovitome postupku mogle izazvati posljedice štetne za društvene interese općine.

 

 

Članak 110.

            Prijedlog za donošenje odluke ili općeg akta po žurnome postupku može podnijeti svaki vijećnik, klubovi vijećnika, radno tijelo Vijeća ili Općinski načelnik, uz obrazloženje razloga žurnosti.

 

 

 

Članak 111.

            O prijedlogu za donošenje odluke ili drugog općeg akta po žurnom postupku Vijeće odlučuje kao o prethodnom pitanju tijekom rasprave o dnevnome redu.

            O prijedlogu se vodi rasprava, a Vijeće može odlučiti da podnositelj prijedloga ili njegov zastupnik usmeno obrazloži razloge donošenja akta po žurnome postupku.

            Ako prijedlog nije podnio Općinski načelnik, Vijeće će prije odlučivanja tražiti mišljenje Općinskoga načelnika.

      

     

 

                  6.   Donošenje drugih akata Vijeća

 

Članak 112.

            Nacrt, odnosno prijedlog proračuna općine utvrđuje Općinski načelnik , s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom, dostavlja ih predsjedniku Vijeća.

 

 

Članak 113.

            U postupku za donošenje akta iz prethodnoga članka shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika o postupku za donošenje odluka i drugih općih akata.

 

 

Članak 114.

            Donošenje rezolucija i preporuka vrši se po odredbama ovoga Poslovnika koje se odnose na donošenje odluka ili drugih općih akata, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta.

            Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ako za to postoji neodgodiva potreba.

 

 

                  7.    Postupak za davanje autentičnog

                            tumačenja odluke

 

 

Članak 115.

            Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe odluke.

            Autentično tumačenje primjenjuje se i važi od dana primjene odredbe odluke na koju se daje autentično tumačenje.

 

 

 

 

 

Članak 116.

            Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja odluka mogu podnijeti građani, političke organizacije i udruge građana, državna tijela, poduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice.

            Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluka mogu podnijeti ovlašteni predlagatelji odluka, svaki vijećnik, radna tijela Vijeća i Općinski načelnik.

 

 

Članak 117.

            Prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja odluka podnosi se predsjedniku Vijeća i mora biti obrazložena.

            Predsjednik Vijeća upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja odluka Odboru za Statut, Poslovnik i propisei Općinskom načelniku ukoliko on nije podnositelj prijedloga za autentično tumačenje.

            Odbor za Statut, Poslovnik  i propise će ukoliko smatra potrebnim pribaviti mišljenje drugih nadležnih tijela, službi za upravu, Općinskog načelnika i drugih tijela nadležnih za provođenje odluke za koju se traži autentično tumačenje

            Ukoliko Odbor utvrdi da je prijedlog osnovan, utvrđuje prijedlog teksta autentičnog tumačenja.

 

 

Članak 118.

            O prijedlogu teksta autentičnog tumačenja odluke odlučuje Vijeće.

            Doneseno autentično tumačenje ne može se mijenjati niti dopunjavati.

 

 

Članak 119.

            Autentično tumačenje odluke objavljuje se u Službenom glasniku općine Široki Brijeg.

 

 

                  8.    Prečišćen tekst odluka i drugih općih akata

 

Članak 120.

            Ako je odlukom ili drugim općim aktom određeno da Odbora za Statut, Poslovnik i propise utvrđuje prečišćen tekst odluke ili drugog općeg akta (u daljnjem tekstu: prečišćen tekst akta), Odbor za Statut, Poslovnik i propise na sjednici utvrđuje prečišćen tekst  akta.

            Prečišćeni tekst  akta sadrži integralni tekst akta čiji se prečišćeni tekst utvrđuje.

 

 

 

 

Članak 121.

            Prečišćeni tekst akta primjenjuje se od dana objave u Službenom glasniku općine Široki Brijeg, a važnost njegovih pravnih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta.

            Kad se nakon objavljenog prečišćenog teksta akta Vijeću predloži izmjena ili dopuna akta, izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u prečišćenom tekstu akta s navođenjem broja službenog glasnika općine u kojem je objavljen prečišćeni tekst akta.

            Na isti se način postupa kada je utvrđen novi prečišćeni tekst akta, s naznakom da se radi o novom prečišćenom tekstu.

 

 

1. 9.      Ispravke u odluci ili drugom aktu 

Članak 122.

            Ispravke tiskarskih pogrješaka u objavljenom tekstu odluke ili drugog akta, poslije sravnavanja s izvornikom, daje tajnik Vijeća.

 

 

                  10.  Potpisivanje i objavljivanje akata

 

Članak 123.

            Akte koje donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća, odnosno zamjenik predsjednika Vijeća kada zamjenjuje odsutnog ili spriječenog predsjednika.

            Ako sjednicu Vijeća sazovu vijećnici iz članka 52. stavka 3. ovog Poslovnika, akte donesene na toj sjednici potpisuje vijećnik koji predsjedava sjednicom.

            Potpisuje se izvornik akta u tekstu kakav je usvojen  na sjednici Vijeća.

            Na izvornike akata stavlja se pečat Vijeća.

            Izvornici iz prethodnoga stavka čuvaju se u arhivi Vijeća.

            Akte koje donose radna tijela Vijeća potpisuju predsjednici tih radnih tijela, a ako je potrebno na njih se stavlja pečat Vijeća.

 

 

Članak 124.

            Odluke i drugi akti Vijeća obvezno se objavljuju u Službenom glasniku općine Široki Brijeg, te na oglasnoj ploči Općine, ako se za to ukaže potreba.

 

 

VIII.     ODNOS  VIJEĆA I OPĆINSKOGA NAČELNIKA

 

                        1.   Opće odredbe

 

Članak 125.

            Općinski načelnik prisustvuje sjednicama Vijeća i predstavlja izvršnu vlast i općinske službe za upravu.

Članak 126.

            Međusobni odnosi Vijeća i Općinskog načelnika moraju se temeljiti na načelima međusobnog uvažavanja i suradnje, uz pojedinačnu odgovornost za ostvarivanje vlastitih nadležnosti i zajedničku odgovornost za funkcioniranje i razvoj općine Široki Brijeg.

 

 

Članak 127.

            Vijeće može zatražiti od Općinskog načelnika da u roku od tri mjeseca od konstituirajuće sjednice Vijeća podnese prijedlog koji sadrži temelje programa i politike koje treba ostvariti tijekom mandata.

            Vijeće će razmotriti program iz prethodnog stavka ovog članka u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

 

 

Članak 128.

            Vijeće prati provođenje programa u okviru izvješća o aktivnostima Općinskog načelnika svake godine, po mogućnosti do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

            Povodom izvješća iz prethodnog stavka Vijeće može izvješće usvojiti, zatražiti dopunu ili odbiti.

            Ako Vijeće izvješće odbije, ukazat će Općinskom načelniku na aktivnosti i mjere  koje je dužan poduzeti, predložiti akte za provođenje tih mjera i aktivnosti i odrediti rok za izvršenje.

            Vijeće može u svako doba zatražiti podnošenje periodičnih i posebnih izvješća o aktivnostima Općinskoga načelnika  i općinskih službi za upravu.  

            Vijeće je dužno razmotriti prijedlog odluke ili drugog akta, odnosno informaciju koju podnese Općinski načelnik i o tome se očitovati najkasnije u roku od 30 dana od prijema iste.

 

 

 2.   Vijećnička pitanja

 

Članak 129.

            Vijećnik ima pravo postavljati vijećnička pitanja, koja se odnose na rad Vijeća, radnih tijela, Općinskog načelnika, službi za upravu i poduzeća i ustanova koje osniva općina, ili obavljaju poslove od javnog interesa a imaju sjedište u općini Široki Brijeg, iz oblasti za koje su utemeljeni.

            Pitanja se postavljaju usmeno  na sjednici, ukoliko se odnose na dnevni red sjednice. Pitanja se mogu postavljati i pismeno, posebice ako se ne odnose na dnevni red sjednice.

 

 

Članak 130.

            N usmeno postavljeno pitanje, po pravilu, odgovara se odmah na istoj sjednici, a ako se ne može odmah odgovoriti, pismeni odgovor pripremit će se do naredne sjednice Vijeća.

            Pismeno postavljena pitanja predaju se predsjedniku Vijeća, a on ih dostavlja tijelu kojem su upućena. Isto tijelo je dužno dati odgovor u roku od 30 dana od zatražene informacije ili do naredne sjednice Vijeća ako je pitanje postavljeno na sjednici. 

 

   

Članak 131.

            Vijećnička pitanja mogu se odnositi na informacije, činjenice, situacije ili saznanja o radu iz djelokruga rada institucija iz  članka 129. 

 

 

IX.    ODNOS VIJEĆA PREMA POLITIČKIM STRANKAMA I UDRUGAMA GRAĐANA

                     

 

 

Članak 132.

            U ostvarivanju svojih Statutom i zakonom utvrđenih prava, obveza i odgovornosti Vijeće može surađivati s političkim strankama i udrugama građana koje djeluju na području općine.

 

 

Članak 133.

            Kad se na Vijeću raspravlja o pitanjima značajnim za općinu u cjelini, Vijeće može inicirati dogovor o tim pitanjima s političkim strankama i udrugama građana, a putem svojih radnih tijela, kolegija i klubova vijećnika.

 

 

Članak 134.

            U ostvarivanju konkretnih aktivnosti Vijeće može zatražiti mišljenja, prijedloge i sugestije od političkih stranaka i udruga građana.

 

 

X.   JAVNOST  RADA VIJEĆA

 

.

Članak 135.

            Ovlašteni predstavnici sredstava javnoga informiranja imaju pravo biti nazočni sjednici Vijeća i njegovih radnih tijela i informirati javnost o njihovom radu.

            Sjednici Vijeća i njenim radnim tijelima mogu biti nazočni i građani uz prethodnu najavu, sukladno prostornim mogućnostima.

 

 

Članak 136.

            Vijeće osigurava da informacije o radu Vijeća i radnih tijela  budu dostupne  javnosti.

Članak 137.

            Materijali Vijeća i radnih tijela povjerljive prirode nisu dostupni javnosti.

            Na sjednici Vijeća i radnih tijela može se odlučiti da se o određenim pitanjima raspravlja bez nazočnosti javnosti.      

            Podaci koje član Vijeća sazna na sjednici Vijeća ili radnih tijela, koje se održavaju bez nazočnosti javnosti,  povjerljive su prirode.

 

 

Članak 138.

            Vijeće i njegova radna tijela mogu davati službena saopćenja sredstvima javnog priopćavanja.

 

 

Članak 139.

            Konferencija za tisak o pitanjima iz nadležnosti Vijeća održava se kad to odluči predsjednik Vijeća.

 

Članak 140.

            Nacrti, odnosno prijedlozi odluka ili drugih općih akata, kao i usvojeni akti Vijeća, mogu se u cijelosti objaviti u dnevnome tisku ili kao posebne publikacije.

 

 

 

            XI.     OSTVARIVANJE SURADNJE SA ZAKONODAVNIM

                      TIJELIMA ZAPADNOHERCEGOVAČKE ŽUPANIJE,                   

                       FEDERACIJE BiH I DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

 

 

Članak 141.

            Vijeće će ostvarivati suradnju sa zakonodavnim tijelima Županije Zapadnohercegovačke, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine sukladno  Ustavu    Županije Zapadnohercegovačke, Ustavu Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.

 

 

 

XII.     RAD VIJEĆA U VRIJEME IZVANREDNIH OKOLNOSTI,

                        RATNOGA STANJA ILI U SLUČAJU IZRAVNE RATNE

                        OPASNOSTI

 

 

Članak 142.

            Vijeće u vrijeme izvanrednih okolnosti, ratnoga stanja ili u slučaju izravne ratne opasnosti nastavlja s radom sukladno Ustavu, zakonu, Statutu i drugim propisima.

            Na rad i ustrojstvo Vijeća u uvjetima iz prethodnoga stavka primjenjuje se ovaj Poslovnik, ako Statutom ili drugim aktom Vijeća nije drukčije određeno.

 

 

XIII.    PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

 

Članak 143.

            Stupanjem na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Općinskog vijeća Široki Brijeg (« Službenom glasniku općine», broj: 2/04).

           

 

Članak 144.

            Ovaj Poslovnik stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku Općine Široki Brijeg.

 

 

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŽUPANIJA ZAPADNOHERCEGOVAČKA

            OPĆINA ŠIROKI BRIJEG

           -  OPĆINSKO VIJEĆE  -                                                    

 

 

Broj: 01-02-349/10-2.                                                    P R E D S J E D N I K       

 

Široki Brijeg, 30.6.2010. godine                                  _____________________

                                                                                   Nedjeljko Bokšić   

 

 

                                                       O B R A Z L O Ž E NJ E

 

Pravna osnova za donošenje Poslovnika Općinskog vijeća Široki Brijeg nalazi se u članku  13. stavak 2. alineja 17. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH («Službene novine Federacije BiH», br. 49/06), članka 19. stavak 2. točka o) Zakona o lokalnoj samoupravi Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj: 13/09.) i članka 27.stavak 1. točka 26. i članka 121. Statuta Općine Široki Brijeg („Službeni glasnik općine“ broj: 4/08), koji propisuju nadležnosti Vijeća među kojima je i nadležnost za donošenje poslovnika o radu.

Potreba za donošenjem ovog Poslovnika javila se iz razloga što je 2008. godine Općinsko vijeće usvojili Statut općine Široki Brijeg, pa je neophodno izvršiti pravno usaglašavanje ovih dvaju akata. Kako je 2009. godine stupio na snagu Zakon o lokalnoj samoupravi Županije Zapadnohercegovačke to je dodatni razlog za donošenje novog Poslovnika.

Kao polazna osnova za rad na ovom Poslovniku uzeti su dosadašnji poslovnički akti, tj. ona njihova rješenja koja su ostala prihvatljiva, zatim već citirani županijski zakon, Zakon o principima lokalne samouprave FBiH i Statut Općine Široki Brijeg. Prilikom izrade ovoga prijedloga Poslovnika Općinskog vijeća nastojalo se poslovničkom regulativom omogućiti stvaranje uvjeta za efikasan i pravno valjan rad Općinskog vijeća i njegovih radnih tijela.

Poslovnik uređuje način rada i ustrojstvo Općinskog vijeća i to: prava i dužnosti vijećnika, klubove vijećnika, ustrojstvo Vijeća, radna tijela Vijeća, način rada Vijeća , akte Vijeća, izbor, imenovanja i razrješenja, odnos Vijeća i Općinskog načelnika, odnos Vijeća prema političkim strankama i udrugama građana,  javnost rada Vijeća i druga pitanja iz nadležnosti Vijeća.

Nakon što je Općinsko vijeće usvojilo Nacrt ovog Poslovnika  Odbor za statut poslovnik i propise  je na svojim sjednicama razmatrao i doradio neke odredbe koje nisu bile suštinske nego više  tehničke naravi.

Za realizaciju ove odluke nisu potrebna financijska sredstva.

Odbor za statut, poslovnik i propise kao ovlašteni predlagatelj utvrdio je ovaj Prijedlog Poslovnika Općinskog vijeća Široki Brijeg i upućuje ga Vijeću na razmatranje i usvajanje.

____________________________________________________________________________________________

Na 24. sjednici Gradskog vijeća održanoj 31. siječnja 2015. donesen je

Poslovnik o izmjeni poslovnika Općinskog vijeća Široki Brijeg

Članak 1.

U Poslovniku Općinskog vijeća Široki Brijeg mijenja se naslov tako da sada glasi POSLOVNIK GRADSKOG VIJEĆA ŠIROKI BRIJEG

Članak 2.

U cijelom tekstu Poslovnika Općinskog vijeća Široki Brijeg, riječi:
„Općina, Općinsko vijeće Široki Brijeg, Općinski načelnik, općinski, u odgovarajućim padežima zamjenjuje se riječima: Grad, Gradsko vijeće Široki Brijeg, Gradonačelnik, gradski.“

Članak 3.

Ovaj Poslovnik o o izmjeni poslovnika Općinskog vijeća Široki Brijeg stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Širokog Brijega.

                                                                                        Predsjednik:
                                                                                  Vinko Topić, dipl. ing. agr.