Zgrada širokobriješke gimnazije, uz zgradu sjemeništa (Muzej i knjižnica u izgradnji), Franjevačkog samostana i Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, čini urbanističko arhitektonski kompleks na Širokom Brijegu, prostorno organiziran u pravokutnu formu sa središnjim otvorenim prostorom trga, usmjerenog prema ostatku grada. Nastajanje kompleksa počinje dolaskom franjevaca i gradnjom samostana 1848., a dovršava se 1926. gradnjom zgrade gimnazije. Prostor je vremenom doživljavao određene promjene s tim da je osnovna prostorna i programska ideja ostala jasno naglašena. Pravokutnik Širokobriješkog kompleksa zamišljen je, a i održao se, kao pravokutnik duhovnosti, kulture i znanja. Duhovnost, kultura i znanje imali su utjecaj puno širi od samog Grada Širokog Brijega, dok je prostor kao takav najvrjedniji u Širokom Brijegu. Osim povijesno kulturne vrijednosti u smislu nasljeđa, Širokobriješki kompleks je i danas duhovno, kulturno i obrazovno središte koje svakodnevno koristi nekoliko tisuća ljudi, vjernici, fratri, učenici, profesori, studenti, posjetitelji.

Poštujući mjesto, povijest i cjelokupni značaj, s mišlju na budućnost a uz mogućnosti današnjeg vremena, dužni smo ispunjavati svoje generacijske obaveze prema samima a i onima koji će tek baštiniti ovaj biser duhovnosti, kulture i znanja.

Potaknuti požarom od 22. siječnja 2024. godine na zgradi širokobriješke gimnazije, osniva se Odbor za obnovu zgrade širokobriješke gimnazije, koji 02. veljače 2024. godine donosi Rješenje o imenovanju Stručnog povjerenstva za utvrđivanje načina obnavljanja oštećene zgrade širokobriješke gimnazije u sastavu:

1. Pero Ćeškić, dipl.ing.arh., predsjednik
2. Ivan Spajić, dipl.ing.arh. – član
3. Petar Bošnjak, dipl.ing.građ. – član
4. Mladen Kožul, dr.sc. – član
5. Mladen Glibić, dr.sc. – član
6. Ivo Čolak, dr.sc. – član
7. Anita Putica Kutle, dipl.ing.arh. – član

Tijek rada povjerenstva:

- Pregled trenutnog stanja zgrade s naglaskom na lokalitet požarišta

- Pregled i proučavanje ranije projektne dokumentacije, originalne iz 1924. i projektne dokumentacije iz 1991. godine, izrađene od strane firme „CONEX“ iz Zagreba, s ciljem što boljeg analiziranja same zgrade.

- Detaljan pregled cijele zgrade s ciljem uvida u korištenje svih prostora, starenje i neodržavanje, kako unutarnji prostori, tako i otvori, fasada i krov.

- Izrada arhitektonskog projekta izvedenog stanja (trenutno stanje na zgradi) i digitalizacija istoga.

- Arhitektonski projekt izvedenog stanja služi kao podloga konstruktivnim analizama zgrada s naglaskom na potres.

- Arhitektonski projekt izvedenog stanja osnova je prijedloga buduće prostorne organizacije i same obnove.

- Prijedlozi obuhvata obnove obzirom na vanjske prostore

- Odabir originalnih elemenata zgrade za restauriranje.

- Prijedlozi obnove pročelja i otvora uz zahtjeve.

- Konzultiranje sa ostalim strukovnim razredima, instalacije, sigurnost, kretanje.

- Preliminarne izrade financijskih procjena obnove.

- Istraživanje povećanja energentske učinkovitosti obnovljene zgrade.

- Istraživanje mogućnosti samoodrživosti obnovljene zgrade preko solarne elektrane.

Nakon provedenih svih aktivnosti, Stručno povjerenstvo iznosi jednoglasan prijedlog o cjelokupnoj obnovi zgrade.

Zaključci i smjernice za obnovu zgrade:

Arhitektura zgrade i funkcija

a) smjernice za očuvanje oblikovnih vrijednosti same zgrade:

- očuvanje originalnog i prepoznatljivog vanjskog izgleda zgrade Gimnazije
- obnova cjelokupnog pročelja, s naglaskom na složenost fasadne izvedbe i svih detalja
- restauracija glavnog ulaza, ulaznog hola, središnjeg stubišta, teracco podova na hodnicima
- izmjena dotrajalih drvenih otvora sličnim zamjenskim otvorima, identičnog izgleda sa a puno učinkovitijim energentskim svojstvima
- promjena i sanacija bakrenog pokrova na krovu zgrade
- analiza vrijednog inventara škole uz restauraciju

- prije konačne izvedbe određenih elemenata izraditi uzorke kako bi se otklonile bilo kakve nejasnoće

b) prilagođavanje prostorne organizacije krajnjem korisniku, Gimnaziji fra Dominika Mandića s naglaskom na kabinetsku nastavu;

c) suterenski prostor zgrade potrebno je prenamijeniti u školsku kuhinju i kantinu, preseljenje knjižnice u prizemlje neposredno uz ulazni hol, preseljenje zbornice u prostor ranije knjižnice, otvaranje ulaznog hola prema istočnoj strani.;

d) prilikom obnove zgradu prilagoditi osobama sa poteškoćama u kretanju (dizala, rampe i sl.); Formiranje ulazne rampe sa istočne strane zgrade, te otvaranje zgrade u zoni prizemlja prema istoku a u osi glavnog zapadnog ulaza. Tri prozorska elementa postaju dodatni ulazi. U središnjem dijelu zgrade ugrađuje se lift koji povezuje prizemlje, prvi, drugi kat i potkrovlje.

e) vanjski prostori oko same zgrade, ulazni plato, trg između gimnazije i crkve, vanjski zeleni prostori, rješavanje prometa, pješačkog, kolnog, i parking prostora;

- sanirati oštećenja na postojećem platou i prilaznim stepenicama.
- trg između crkve i gimnazije postaje pješački sa mogućnosti prolaska automobila prema stambenim zgradama po specijalnom režimu.
- trg opremiti rasvjetom, zelenilom i kamenim popločenjem, urbanom opremom.
- u sjevernoj zoni trga, uz prometnicu formirati prostor za dolazak i odlazak autobusa
- sjeverni dio prostora oko zgrade gimnazije osmisliti kao parking za djelatnike škole

Konstrukcija zgrade

Zgrada ima suteren u jednom dijelu, prizemlje i tri kata. Krovište je klasično drveno, s bakarnim pokrovom. Objekt je tlocrtnih dimenzija 65.7x30.6 m, te ima suteren u dijelu sjevernog krila zgrade. Zgrada je tlocrtno i visinski pravilna. Visinsku pravilnost narušava spomenuti podrum. Simetrična je u odnosu na pravac istok-zapad.

- zgrada je izgrađena od kamenih zidova u vapnenom i produžnom mortu, dok je centralni dio izgrađen od armiranog betona (stubište, stupovi, ploče i grede). Strop iznad muzeja je roštiljna armirano betonska konstrukcija. Također je i strop iznad suterena sačinjen od armirano betonskih greda i ploče. Od armiranog betona su i ploče hodnika i mokrih čvorova. U svim preostalim prostorima zgrade međukatnu konstrukciju čine drvene grede i daščana oplata.

- pored glavnog stubišta u centralnom dijelu zgrade, u južnom krilu zgrade također se nalazi armirano betonsko stubište, dok je stubište u sjevernom krilu zgrade naknadno izgrađeno. Isto tako, postoji i armirano betonsko stubište, koje povezuje drugi i treći kat.

- zbog činjenice da se područje Širokog Brijega nalazi u zoni visoke seizmičnosti , te činjenice da vertikalnu konstrukciju čini gotovo isključivo kameno ziđe, jasno je da konstrukcija neće zadovoljiti zahtjeve važećih propisa u pogledu njezine seizmičke otpornosti. Veliki nedostatak postojeće konstrukcije čine i međukatne konstrukcije od drvenih greda i daščane oplate. Rekonstrukcijom iz 1991. godine predviđena je ugradnja čeličnih užadi kako bi se povećala povezanost uzdužnih i poprečnih zidova. Također su dodani horizontalni serklaži na vrhovima krovnih nadzidaka, koji imaju sličnu funkciju kao i čelične zatege. Na mjestima pregradnih zidova dodani su čelični profili, te su, iznad pojedinih otvora, izgrađeni armirano betonski nadvoji. Također je i velika katna visina jedna vrsta nedostatka, premda vitkost zidova zadovoljava trenutno važeće propise.

- u vremenu izgradnje konstrukcije objekta nisu postojali propisi za izgradnju objekata u seizmički aktivnim područjima. Stoga se slobodno može reći da niti jedna zgrada, izgrađena u spomenutom periodu, ali i sve do 1950-tih godina, ne bi zadovoljila današnje zahtjeve u pogledu seizmičke otpornosti.

- statičkom i dinamičkom analizom konstrukcije utvrđuje se razina i način ojačanja pojedinih dijelova konstrukcije. Propisi zahtijevaju da konstrukcija zadovolji granična stanja ograničinog oštećenja (DL) i značajnog oštećenja (SD). U tu svrhu potrebno je izvršiti nelinearnu statičku analizu (pushover), kako bi se potvrdilo zadovoljenje ova dva spomenuta kriterija.

- konstrukciju zgrade nužno je ojačati. To ojačanje prvenstveno se odnosi na kamene zidove. Postoji više načina ojačanja zidova, a izbor uglavnom ovisi o tipu otkazivanja pojedinog zida (savijanje, posmik, zatezanje, drobljenje). Također je potrebno drvene međukatne konstrukcije zamijeniti spregnutom konstrukcijom čelik-beton, kako bi se postigla bolja povezanost zidova i stropova, što je osnovni preduvjet za dobru seizmičku otpornost konstrukcije. Na taj način dobije se tzv. kutijasto ponašanje konstrukcije, koje rezultira njezinim znatno boljim seizmičkim ponašanjem. Ojačavanje konstrukcije izvesti uz minimalno moguće povećanje njezine mase. Isto tako, treba provjeriti sve postojeće armirano betonske elemente konstrukcije (stupovi, grede, stubišta i ploče).

- konstrukcija krovišta može se zadržati, osim nagorenih dijelova tijekom požara. Ako se tijekom rekonstrukcije uoče nedostaci na nekim elementima konstrukcije krovišta, treba ih zamijeniti.

Zanatska obnova unutrašnjosti zgrade

a) izmjena podnih obloga sa svim potrebnim slojevima (zadržavanje teracco podova na hodnicima), polaganje parketa u učionicama.

b) izmjena svih zidnih obloga nakon konstruktivnih intervencija u samoj zgradi (unutarnja žbukanja, obloge gipskartonskim pločama vanjskih dijelova zidova s prethodnom toplinskom izolacijom

c) izrada spuštenih stropova sa prethodnim razvodom novih instalacijskih koridora

d) izmjena unutarnje stolarije. Stolarija unutar dijelova restauriranja, se restaurira.

Instalaterska obnova zgrade

a) izrada nove elektroinstalacijske mreže prema svim današnjim i budućim standardima obrazovanja (jaka i slaba struja);

b) izrada nove vodne i kanalizacijske mreže;

c) izrada strojarskih instalacija, grijanje i hlađenje, sa strujom kao energentom. Zbog velikih visina etaža, podno grijanje imati kao bazni sustav grijanja, dok stropne dijelove iskoristiti za dogrijavanja i hlađenja preko stropnih kazetnih jedinica.

d) izrada solarne elektrane na krovu dvorane s ciljem samoodrživosti zgrade;

e) izrada sprinkler instalacije;

f) izrada nadzornog sustava (video nadzori, alarmi, i sl.);

Opremanje zgrade

a) projektiranje i opremanje svih planiranih kabineta

b) projektiranje i opremanje učionica, zbornice, ureda i svih dodatnih prostorija

Ukupna bruto građevna površina zgrade iznosi 3.900,00 m².

Ukupna korisna površina zgrade iznosi 3.290,11 m².

Prilikom prezentacije zaključaka i smjernica obnove, Odbor za obnovu zgrade Širokobriješke gimnazije, u potpunosti prihvaća izvješće Stručnog povjerenstva, te se kreće sa cjelokupnom obnovom zgrade.

U Širokom Brijegu, 03.09.2024.

Članovi stručnog povjerenstva