Teme skupa bile suprezentacija obrađenih materijala, edukacija i okrugli stol o očuvanju i digitalizaciji elemenata nematerijalne kulturne baštine u Hercegovini. Stručni skup organiziran je u sklopu projekta Digitalizacija elemenata nematerijalne kulturne baštine naroda u BiH koga provodi Društvo za DTKB u suradnji s partnerima.

U projekt su trenutno uključeni KUD-ovi na području Županije Zapadnohercegovačke,a obuhvaćeni su još i HKUD Sv. Marko iz Vionice kod Čitluka,KUD Bosiljak iz Dervente iKUD Puračić iz istoimenog mjesta kod Lukavca.

Predavači na stručnom skupu bili su eksperti za: digitalizaciju, glazbu, ples, nematerijalnu kulturnu baštinu, primjenu UNESCO-ove konvencije o očuvanju NKB iz 2003., povijest, arheologiju i očuvanje prirodnog okruženja. Sudjelovali su i članovi KUD-ova, udruge i pojedinci aktivni na području očuvanje elemenata nematerijalne kulturne baštine (ENKB).

Stručni skup poduprli su: Grad Široki Brijeg, Županija Zapadnohercegovačka, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke, Federalno Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Pismo potpore u ime Državne komisije BiH za suradnju s UNESCO-om uputila je gospođa Biljana ČamurVeselinović– Generalni tajnik komisije.

Podrška za uspješno održavanje Stručnog skupa upućena jei ispred kabineta Federalnog ministarstva kulture i športa i ministrice gospođe Zore Dujmović. Na Stručnom skupu iz ovog ministarstva sudjelovala je gospođa Mirela Šečić Miličević, ekspert za UNESCO-ovu konvenciju iz 2003. o očuvanju ENKB, s izlaganjem na ovu temu.

U ime Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke ministrica gospođa Ružica Mikulić također je uputila pozdrave podrške. Na Stručnom skupu iz ovog ministarstva izlaganje je održala gospođa Maja Soldo arheolog i ekspert za očuvanje materijalne kulturne baštine.

U svojoj poruci gradonačelnik Širokog Brijega gospodin Miro Kraljević pohvalio je sudionike u radu te istaknuo da je na području Širokog Brijega znatan broj stanovnika uključen u razne vidove očuvanja ENKB i kako Grad nastoji maksimalno podržati ovakve inicijative u skladu sa svojim mogućnostima.

Sudionicima se u ime Skupštine Županije Zapadnohercegovačkeobratio Jure Miloš, kao domaćin skupa, i otvorio ga. Jure Miloš bio je i jedan od izlagača.

Stručni skup je vodila i okrugli stol modelirala Marina Bazina, član Upravnog odbora UHAKUD-a u BiH.

Nakon uvodnih pozdrava i predstavljanja organizatora Stručnog skupa, Toni Marić, predsjednik Društva za DTKB, prezentirao je prikupljene i obrađene materijale o ENKB na području širokobrijeških sela Župe Mostarski Gradac koja obuhvaća Dobrič, Donji Graca, Gornji Gradac, Gostušu, Grabovu Dragu i Provo. Obrađeni su i osnovni podaci o HKD Vrila kao baštiniku velikog broja ENKB. Marić je u kasnijem izlaganju pojasnio metodologiju prikupljanja, digitalizacije i prezentacije podataka koju primjenjuje Društvo za DTKB u ovom projektu.

Predsjednik HKD Vrila Vlado Bošnjak iznio je svoja iskustva pri prikupljanju i obradi podataka uz napomenu kako je za uspješan rad jednog KUD-a neophodna dobra suradnja s lokalnom zajednicom.

Predsjednica Sekcije CIOFF-a za BiH Anka Raić pojasnila je što su ENKB i koje aktivnosti provodi ova udruga za njihovo očuvanje. Poseban osvrt napravila je na CIOFF-ove smotre u BiH i gostovanja njegovih članova na međunarodnim smotrama.

Mirela Šečić Miličević u izlaganju o UNESCO konvenciji iz 2003. godine o očuvanju ENKB osvrnula se na učinjeno u BiH na njezinoj implementaciji uz poseban naglasak na izazove izrade nacionalnih listi ENKB.

Vedran Vidović, predsjednik UHAKUD-a u BiH, prezentirao je projekte UHAKUD u BiH koji se bave očuvanjem ENKB. Naglasio je važnost Državne smotre izvornog folklora Hrvata u BiH kao i Seminara folklora Hrvata u BiH. Vidović je dao i jedan kratki pregled tradicijskih plesova u Hercegovini.

Jure Miloš, član udruge Davoria iz Gruda i član upravnog odbora UHAKUD-a, održao je izlaganje o tradicijskim napjevima kao i prakticiranju tradicijskih glazbala. Dodatno je pojasnio dinamiku pojave i nestanka tradicijskih glazbala s pojedinih područja kao i razloge koji do njih dovode.

Ivan Barać iz HKUD Hercegovac predstavio je osnovne odlike tradicijskih nošnji u Hercegovini kao i izazove u nabavkama pojedinih materijala za izradu nekih dijelova tradicijske nošnji.

Ana Ćeškić iz HKUD Mokro pojasnila je stanje u dječjem folkloru u Hercegovini uz konstataciju da je osnova dugoročnog opstanka svakog KUD-a rad s mladim naraštajima.

Maja Soldo se u svom izlaganju o povezanosti nematerijalne i materijalne kulturne baštine posebno osvrnula na prikaze kola i narodnih nošnji na stećcima što ukazuje na prisustvo plesnog izričaja u svakodnevnom tradicionalnom životu ljudi.

Anto Ivić iz Društva za DTKB u svom izlaganju osvrnuo se na povijesni kontekst nastanka pojedinih ENKB. Određene povijesne prilike i gospodarska kretanja uvjetovala su kulturni izričaj i oblikovanje pojedinih ENKB. Digitalizacija omogućuje obradu pojedinih ENKB i njihovu cjelovitu multimedijsku prezentaciju.

Ivica Ravić pripremio je izlaganje o povezanosti ENKB i prirodnog okruženja s posebnim osvrtom na ulogu domaćih životinja u nekadašnjoj svakodnevnici. One su osiguravale veliki dio potreba za hranom i bile značajan izvor različitih sirovina. To je imalo utjecaj na razvitak pojedinih ENKB i neizostavni su dio pri njihovoj obradi, digitalizaciji i prezentaciji.

Marina Marić, iz udruge Kapina, pripremila je praktični prikaz projekta čija realizacija se bazira na ENKB i koji se implementira na brdu Kapina u Dobriču pored Širokog Brijega.Aktivnosti se odnose na osposobljavanje izletničkih staza po rutama starih stočarskih puteva. Dio lokacija na tim putevima povezan je s pojedinim legendama i predajama tog kraja.

Skup je završio općom ocjenom o potrebi ulaganja dodatnih napora u prikupljanje materijala na terenu, sustavniji i sveobuhvatniji stručni rad s mladim naraštajima te uvrštavanje ove tematike u službene osnovnoškolske programe.

Kvalitetno obrađeni i prezentirani materijali o ENKB mogu poslužiti kao osnova za realizaciju gospodarski-samoodrživih projekata.