Uža tema skupa bila je kulturno-povijesno-prirodna baština širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac (Dobrič, Donji Gradac, Gornji Gradac, Gostuša, Grabova Draga, Provo).

Na početku skupa sve prisutne u ime organizatora pozdravio je Vlado Bošnjak predsjednik HKD Vrila. 

Prvi dio izlaganja započela je prof. dr.  sc.  Slavica Brkić s temom Voda – vrilo života u kojoj je obradila osnovne značajke vode za život čovjeka. Poseban osvrt napravila je na obližnja vrela s područja sela župe Mostarski Gradac i to Orovnik, Bilo vrilo,  Žvatić 1, Žvatić 2, Zimovrilo, Vrioce, Baćina.

Maja Soldo Čilić, mr. arh. obradila je arheološke lokalitete na području širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac sa pojedinačnim osvrtom na svako mjesto uz fotografske zabilješke na terenu i obradom arheoloških ostataka na lokalitetu Avlije i poveznice s kompleksom Zvonigrada i kanjona Baćine.

Mr.sc. Toni Marić i Vlado Marić, prof., obradili su Registar kulturno povijesno zemljopisnih lokacija na području širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac u kome se nalaze svi značajniji lokaliteti sa slikovnim prikazom dijela obrađene građe.

Mr.sc. Anto Ivić održao je izlaganje na temu Kontinuitet i uvjeti naseljenosti u prošlosti sjevernih predjela  Mostarskog Blata s posebnim zemljopisnim prikazom lokaliteta.

Prof. dr.sc. Ivo Čolak obradio Konstrukcijske značajke starih građevina na području širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac s fotografskim prikazima starih slamarica s područja Grabove Drage kao i načine gradnje starih čatrnja s „ćemerom“.

Mr.sc. Jozo Marić osvrnuo se na Stilske odrednice i umjetnički značaj sakralnih građevina na području širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac. Na osnovu trenutno dostupnih slikovnih zapisa dijela vanjskih prikaza može se obraditi jedan segment značaja dok je za cjelovitije sagledavanje značaja i vrijednosti građevina neophodan dodatan terenski rad i dobivanje detaljnijeg uvida u same unutrašnjosti objekata koje svakako imaju svoje posebnosti.

Drugi dio izlaganja započeo je fra Mile Vlašić temom Uzajamno prožimanje kulta i kulture u kontekstu župe Mostarski Gradac (MG). Na području župe Mostarski Gradac oni su potpuno neovisni jedan od drugog i međusobno se dopunjuju.

Doc. dr. sc. Silvana Marić Tokić pripremila je izlaganje na temu „Narodni običaji zapadne Hercegovine“ s naglaskom na župu Mostarski Gradac. Iznijela je osnovne značajke karakterističnih tradicijskih običaja uz postavljanje korelacije prema trenutnim trendovima. 

Vlado Bošnjak održao je izlaganje na temu Kipić za Poljicima. Obradio je Misu kod Kipića kao godišnju pučku obljetnicu koja je živa tradicija bogatstva narodnog stvaralaštva i opstojnosti. Napravio je i poseban osvrt na vrijeme gradnje kapice.

Miroslav Šiliću svom izlaganju dao je Osvrt na neke značajke duhovne i nematerijalne kulturne baštine pučanstva širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac – obrada etnokoreološke i etnomuzikološke građe. U svom radu napravio je kinetološki zapis osam karakterističnih tradicijskih plesova s područja šest sela župe Mostarski Gradac.

Marina Marić, dr. dent. med. održala je izlaganje na temu Izgradnja vidikovca Kapina i obilježavanje planinarskih i izletničkih staza prema lokacijama od povijesnog značenja. Osvrnula se i na rad Društva Kapina koje su osnovale uglavnom žene iz Dobriča i okolnih mjesta i koje je nositelj aktivnosti izgradnje.

Grupa autora Mr.sc. Toni Marić, Dario Marić, agr., Ivica Ravić, dr. vet., i mr. sc.  Anto Ivić pripremili su zajedničko izlaganje na temu Povijesne zabilješke i gospodarske aktivnosti na području širokobrijeških sela župe Mostarski Gradac. Glavni osvrt stavljen je na prve zapise iz 15. stoljeća koji detaljnije opisuju sela župe Mostarski Gradac. Obrađeni je i novija literatura koje se detaljnije bavila ovom tematikom i može poslužiti kao polazišna osnova za daljnja istraživanja.

Prof. dr.sc. Fra Andrija Nikić obradio je temu Bile - majka sakralnih objekata u mostarskom kraju. Lokalitet Bila ima najdužu povijest neprekidnog održavanja žive tradicije i narodnih običaja više od šest stoljeća koja je i danas živa.

Na kraju skupa održana je i diskusija na temu samoodrživog istraživanja i zaštite povijesno kulturno prirodne baštine.

Zaključci diskusije:

• Sva izlaganja sa skupa kompletirati u zborniku radova,
• Nastaviti započeta istraživanja na ovom znanstveno-stručnom skupu,
• Započete projekte doraditi u suradnji s nadležnim ministarstvima i konkurirati na tematske natječaje,
• Neophodno je dovršiti započetu izgradnju Doma kulture u Dobriču kao prostora pogodnog za stvaranje novih programa i javno djelovanje raznih udruga koje se bave očuvanjem tradicijsko povijesno kulturno prirodnog naslijeđa.

Sva izlaganja bit će prilagođena za zbornik radova čije izdavanje se očekuje do kraja 2017.  godine. 

Moderator znanstveno-stručnog skupa bio je mr.sc. Toni Marić.