Akademik fra SERAFIN HRKAĆ

franjevac, filozof i klasični filolog, rođen  je  1942. godine u  Izbičnu, gdje je završio osnovnu  školu, te nižu gimnaziju  i  malu  maturu   u  Širokom Brijegu, a  višu  klasičnu  gimnaziju  u  Sinju  i  Dubrovniku. Filozofiju i teologiju studirao u Sarajevu i Rimu.  Za  svećenika  zaređen  1966. godine. Član je Hercegovačke franjevačke provincije. Fakultet klasične  filologije završio u Rimu gdje je 1971. i doktorirao. Predavao u Splitu, Visokom, Humcu  kod  Ljubuškog, te Širokom  Brijegu.  Od 1992.  predaje  latinski  jezik  na  Pravnom  fakultetu Sveučilišta  u  Mostaru,  a  od  1995.  latinski  jezik  i  filozofiju  na  Pedagoškom, sada Filozofskom  fakultetu  istoga Sveučilišta, gdje je od 2000. godine redoviti profesor.  Obnašao dužnosti  pročelnika  odjela  na studiju filozofije i studiju latinskog jezika na Sveučilištu u Mostaru. Drugi doktorat  iz  filozofije  obranio  na  Filozofskom  fakultetu  Univerziteta  u  Sarajevu 1997. godine. Redoviti je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost (HDZU) od  2000. godine, a od 2002. godine dopisni član, te od 2010. godine redoviti član Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Utemeljitelj je i ravnatelj Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru osnovanog 2004. godine. Urednik je znanstvenih izdanja u FRAM ZIRAL – izdavačkoj kući hercegovačkih franjevaca u Mostaru, te član uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine Mostariensia, Hum, Hercegovina franciscana i Vrhbosnensia. Odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru krajem 2013. godine imenovan je članom Povjerenstva matičara za izbor članova Akademije za znanost i umjetnost. Dobitnik 'Priznanja za jačanje i razvitak Sveučilišta u Mostaru ' u povodu 35. obljetnice Sveučilišta u Mostaru. Uz nastavni rad bavi se prevodilačkim i istraživačkim radom iz filologije, filozofije i leksikografije, te proučavanjem franjevačkog školstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je 20-ak djela.



CRVENI KRIŽ OPĆINE ŠIROKI BRIJEG

Crveni križ je međunarodna organizacija osnovana s ciljem pomaganja ugroženom čovjeku s jedinstvenim pravilima u čitavom svijetu, u Općini Široki Brijeg počela je djelovati u prosincu  1946. godine.

Osim Prve pomoći tradicionalne aktivnosti Crvenog križa Široki Brijeg su: obilježavanje Svjetskog dana prve pomoći, mjesec borbe protiv ovisnosti, tjedan borbe protiv TBC-a i tjedan Crvenog križa.

Tijekom Domovinskog rata Crveni križ je imao veoma važnu ulogu u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, kada je na području Općine Široki Brijeg bilo evidentirano 9.395  prognanika smještenih kod obitelji, kroz prihvatni centar prošlo je 17.273 osoba, a Općinu Široki Brijeg je u prognaničkom valu napustilo je 4.327 osoba. U vrijeme Domovinskog rata veći dio pučanstva Općine bio je obuhvaćen programom  humanitarne pomoći Crvenog križa, a u prvom redu to su bili prognanici i izbjeglice, socijalno ugrožene obitelji, umirovljenici, djelatnici radnih organizacija koji su bili bez primanja, te najveća pozornost posvećena je obiteljima poginulih i ranjenih branitelja u suradnji s njihovim udrugama. Tijekom Domovinskog rata raspodijeljeno je 3.321.963 kilograma hrane i ostale robe.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Crvenog križa je darivanje krvi. Krv kao lijek je nezamjenjiva i još uvijek se ne može proizvesti. Može je samo zdrav čovjek darovati bolesnom.
Crveni križ Široki Brijeg duži niz godina provodi osam redovitih akcija darivanja na području Općine, a na koje se odazove oko 520 darivatelja krvi.
Na području Općine Široki Brijeg je oko 600 višestrukih darivatelja krvi. Od toga 118 sa 10 i više darivanja i tri darivatelja krvi su dobitnici Srebrne plakete Crvenog križa F BiH sa 50 i više darivanja krvi.

Aktivnosti Crvenog križa iz programa socijalne djelatnosti provode se s volonterima, i uz  suradnju Centra za socijalni rad, udrugom  osoba s invaliditetom ŽZH, Udrugom „Nada“ i drugima.

Crveni križ je također organizirao prikupljanje pomoći za stradalo pučanstvo poplavljenih područja u 2014. godini, u suradnji sa mjesnim zajednicama, školama, Crkvom, Caritasom, udrugama mladih, molitvenim skupinama i ostalim volonterima. Akcija je uspješno provedena i nastavlja se do daljnjeg.


TEM Mandeks

'Kvaliteta proizvoda uvijek je bila naš temeljni posao, a zadovoljstvo kupaca trajni cilj'.  S tom vizijom TEM Mandeks je od male obiteljske tvrtke, u 20 godina postojanja, uspio izrasti u vodećeg proizvođača elektroinstalacijskog materijala u regiji. Jedino što se u posljednjih 20 godina nije promijenilo jest domaćinski odnos vlasnika, vodstva i uposlenika prema kupcima i partnerima. Izrastao u okrilju obitelji, TEM Mandeks je prepoznat kao respektabilna kompanija čiji su vidici daleko na obzorju Europske unije, njezinih standarda i kvalitete. TEM Mandeks danas zapošljava preko 50 djelatnika.

TEM Mandeks godinama nudi moderna rješenja prekidača, priključnica, te rješenja za ugradnju istih, kao i razvodnih i podnih kutija, razdjelnih ormara i ostalog elektroinstalacijskog materijala. Bitan iskorak za kompaniju bilo je partnerstvo s TEM Čatežom iz Slovenije. Taj spoj omogućio je TEM Mandeksu izvoz 50 posto svoje godišnje proizvodnje  u zemlje Europske Unije. To partnerstvo i kvaliteta proizvoda predstavlja odskočnu dasku u zadržavanju vodećeg mjesta na domaćem, te za širenje na tržišta Jugoistočne Europe.

Ekskluzivni su zastupnici TEM-ovih proizvoda na području BiH, Crne Gore, Kosova i Albanije, a dio svog proizvodnog programa distribuiraju i na tržišta Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Poljske i Italije.

Kvalitetu proizvoda od kućanstava do industrije prepoznali su brojni korisnici, o čemu govore objekti opremljeni proizvodima TEM Mandeksa širom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Od 2004. godine TEM Mandeks posjeduje certifikat o sustavu upravljanja kvalitetom, a od 2010.godine i certifikat o zaštiti okoliša.

TEM Mandeks je lider jer stalno ulaže u ljude, investira u nove tehnologije i inovacije. Nije jednostavno biti u samome vrhu, a još je teže održati se na toj poziciji što u TEM Mandeksu shvaćaju kao dio vlastite, ali i stalne misije odgovornosti prema društvu i sredini u kojoj djeluju.


Dom za djecu s poteškoćama u tjelesnom i/ili psihičkom razvoju „Marija naša nada“

Dom za djecu s poteškoćama u tjelesnom ili psihičkom razvoju „Marija naša nada“ otvoren je  2004. godine kao plod suradnje Udruge „Mir i dobro“ iz Italije, Udruge „Međunarodno Kumstvo Djetetu Herceg Bosne“ iz Širokog Brijega, Fondacije don Carlo Gnocchi iz Italije, Udruge roditelja „Nada“ i Općine Široki Brijeg. Od osnutka do danas jedina je specijalizirana ustanova na području Županije Zapadnohercegovačke koja se bavi savjetovanjem, prevencijom, dijagnostikom, tretmanom, terapijom  i rehabilitacijom.

Rad u Domu za djecu s poteškoćama u tjelesnom ili psihičkom razvoju „Marija-Naša Nada“ organiziran je kroz:
    Ambulantni tretman za djecu s neurorazvojnim poteškoćama
    Ambulantni tretman za djecu s kombiniranim poteškoćama
    Dnevni tretman za djecu s poteškoćama u razvoju kroz individualni i grupni pristup u tretmanu
    Radionice za radnu terapiju za osobe s poteškoćama u razvoju mlađe odrasle dobi
    Pružanje usluga tretmana i njege osobama s poteškoćama u razvoju u obiteljskom domu
    Grupe podrške za roditelje djece s poteškoćama u razvoju

Prvenstvena zadaća Doma je da djeci s poteškoćama u tjelesnom ili psihičkom razvoju pruža usluge boravka, ishrane, odgoja, dijagnosticiranja i rehabilitacije prema njihovim sklonostima i sposobnostima. Kapacitet Doma je 35 djece na boravku i 35 na ambulantnom tretmanu u dobi do 18 godina s područja Županije Zapadnohercegovačke. Trenutno 36 djece koristi usluge boravka i 43 djece ambulantne usluge, te 57 beba s neurorazvojnim rizikom koriste ambulantne usluge.