Glavni mu je urednik fra Miljenko Stojić. Kao i do sada glasilo donosi pregled događanja u Vicepostulaturi te mnoštvo podataka o pobijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Povjesničar Vladimir Šumanović analizirao je izvješće 26. dalmatinske divizije koje je 16. veljače 1945. upućeno 8. dalmatinskom korpusu. U tom dokumentu podrobno je opisana dvodnevna bitka za Široki Brijeg, a dokument je imao karakter klasičnoga vojnoga izvješća koje je postrojba – izravni akter bitke – uputila nadređenom vojnom tijelu radi davanja obavijesti o toj vojnoj operaciji. Sustavnom analizom Šumanović je shvatio da je riječ o krivotvorini te dokazao neautentičnost dokumenta koji je nastao znatno nakon svojega nominalnoga nadnevka.

Mr. sc. Ivan Kozlica u radu »Alkarski "vitezovi" odgovorni su za zločine na Širokom Brijegu 1945.« piše o partizanskim alkarskim vođama (vojvodama) koji su ubijali puk i njihove duhovne vođe. Kozlica između ostaloga navodi: »Alkar i barjaktar Ivan Guvo, zvani Pivo, bio je zapovjednik 11. dalmatinske brigade koja je počinila mnoge zločine u Hercegovini, a osobno je bio u "streljačkom stroju" čete koja je 7. veljače 1945. pobila dvanaestoricu franjevaca u samostanu Široki Brijeg.«

U rubrici Pobijeni fra Mate Logara piše o fra Marku Barbariću koji je imao 80 godina kad su ga jugokomunisti ubili kao najstarijeg od pobijenih franjevaca.

U novom broju glasila nalaze se i nagrađeni radovi za uzrast odrasli VI. nagradnog natječaja na temu pobijeni hercegovački franjevci, kao i svjedočanstvo Vesne Mandić pod nazivom »Blagoslov svetca nad grobom mučenika«.

Mr. sc. Hrvoje Mandić piše o fra Ferdi Vlašiću koji je bio neumoran u borbi za slobodu vjere i domovine, a fra Ante Marić piše o fra Rajku Radišiću, jednom od preživjelih profesora s popisa zadnjeg profesorskog zbora školske god. 1943./44. Franjevačke klasične gimnazije na Širokom Brijegu.

Rubrika Povijesne okolnosti donosi zapis s. Leonarde Rupčić u kojem opisuje uspomene na posljednje godine Drugoga svjetskoga rata i poraća u ljubuškom kraju. Mnoge osobe koje poimence spominje i osobno je poznavala, dok je mnogim okolnostima i događajima osobno svjedočila. Članak je priredila s. Natalija Palac.

Marin Jurković je s Ksenijom Abramović, ravnateljicom katoličke televizije Laudato, razgovarao o ideji i realizaciji pokretanja prve katoličke televizije u Hrvata, te o filmu »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« koji je posvećen pobijenim hercegovačkim franjevcima.

Glasilo se može nabaviti u župnim uredima, kao i na kioscima diljem Herceg Bosne.