Zemljopisni položaj i klima

Osnovni podaci

Grad Široki Brijeg je administrativno, gospodarsko, kulturno, prosvjetno i vjersko središte Županije Zapadnohercegovačke. Granične općine/gradovi su Posušje (dužina granice 25,9km), Grude ( 21,7 km ), Ljubuški ( 6,8 km ), Čitluk (15,5 km ) i Mostar (48,3 km ). Granica s Gradom Mostarom i općinom Čitluk  ujedno je  i granica sa Hercegovačko-neretvanskom Županijom. 118 km ukupne granice sa susjednim općinama/gradovima zatvara površinu grada Širokog Brijega od 388 km².

Reljef i građa

Šire područje  Širokog Brijega nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša. Osnovnu karakteristiku čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim kraškim oblicima (ponori, jame, ponikve, kraška polja i dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko Rakitna, Varda planine, Mostarskog Blata, Rotimlje i Hrguda do Trebišnice na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju sedimenti gornjojurske, kredne i paleogenske starosti, zatim neogenske i kvartarne naslage. Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i dolomiti. Gornjokredne naslage, cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima.
Neogenske naslage su izgrađene od lapora, pjeskovitih glina, konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici Grabove Drage i Mostarskog Blata. Kvartarne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na skori svim kraškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih planina Varde, Gvozda, Rujna i Trtle (nadmorske visine 600-900m) nalaze se kraške depresije Kočerinsko, Trnsko, Mokarsko i Ruževo polje te Mostarsko Blato (nadmorske visine od 220-300m). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve - Kidačke Njive, Resnica - Polog i Uzarići - Knešpolje. Ovo područje je devastirano rudištima i odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju.

Prometna povezanost

Grad Široki Brijeg je prometno povezana samo cestovnom mrežom. Najbliža željeznička pruga prolazi kroz Mostar. Magistralnom cestom M 6.1 grad Široki Brijeg je povezan s Mostarom i magistralnom cestom M17 Mostar - Sarajevo. Regionalnom cestom R425 povezana je s Čitlukom i Ljubuškim, a regionalnom cestom R420 s općinom Grude. Udaljenost od Mostara je 22 km a od Sarajeva 150 km. Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području  Širokog Brijega je odprilike 400 km.

Klima

Grad Široki Brijeg se nalazi na rubu prostiranja mediteranske klime prema području s kontinentalnom klimom. Karakteristična su duga i suha ljeta, a zime kratke i obilate padavinama. Prosječno 140 dana u godini je s pojavom oborina. Na temelju popisa oborina po mjesecima za 32 godine u razdoblju od 1899. do 1961. godine izračunat je prosjek sumarnih godišnjih oborina 1594 mm/godinu. Najmanje oborine su bile 910 mm 1938. godine, a najveće 2748 mm tijekom 1900. godine (Zavod za hidrotehniku, 1963.). Na temelju podataka sa 14 meteoroloških stanica iz perioda 1950. do 1979. godine prihvaćene su slijedeće vrijednosti prosječnih oborina u slivu Mostarskog blata (Energoinvest, 1981.).

Za određivanje prosječne temperature zraka korišteni su podaci meteoroloških stanica u Mostaru i Širokom Brijegu. Prosječna godišnja temperatura zraka na Mostarskom Blatu iznosi 14^oC, minimalna je -15^oC i maksimalna 42^oC. Žarkih dana s maksimalnim temperaturama zraka višim od 30^oC ima 40 do 50 godišnje, a svega 1 do 2 dana imaju maksimalnu dnevnu temperaturu nižu od 0^oC. Približno 150 dana u godini puše jak svježi vjetar iz smjera sjevera zvan «bura».

Vode

Vode s prostora Širokog Brijega pripadaju slivu rijeke Neretve. Glavni površinski tokovi prema Mostarskom Blatu su: Lištica s Ugrovačom, Mokašnica, Crnašnica i Žvatić. Rijeci Lištici pripada dio površinskih voda Čabulje, koji bujični vodotok Brinja sakupi iz Ladine i Dobrinja. Brinja, čiji su začeci sjeverno od Bogodola, ispod kote Kulica (1199) teče prema zapadu i na svom putu do Lištice prima kod Prskala potok Ladinu, a 2,5 km niže, vode Dobrinjskog potoka. Ovi potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega na jugozapadnim dijelovima planine Čabulje.

Površinske vode koje prime Rakitsko polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselje Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu do Mostarskog Blata, u središtu Širokog Brijega spaja sa rijekom Lišticom.

Tablica - Srednji mjesečni i srednji godišnji dotjecaji vode iz glavnih površinskih tokova u Mostarsko blato - m3/s      (Energoinvest, 1981)

* U vrijednostima protoka rijeke Lištice manjka približno 1 m3/s vode koja se odvodi kanalima za navodnjavanje u ljetnom razdoblju tijekom posljednjih 40 godina.

Biljni i životinjski svijet

Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno - kopnenih područja. Zapravo je na raskrižju regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi. Sredozemni element prodire područjem Neretve i doseže do Čabulje. Tu susrećemo Quercus ilex (crnika), Pistacea terebinthus (smrdljika), Quercus lamiginosa (hrast medunac), Celtis australis (koprivić), Cornus mas (drijen), Cotinus coggygria (običan ruj).

Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog elementa. Na primjer Petteria (grmolika leptirnjača - tilovina ), zatim Portenschlagia ramosissima (štitarica), Kitabelia vitifolia (kadivka - biljka iz porodice sljezovki), tu su još i: gušarka, muljika, likovac, te Ostria carpinifolia (crni grab), Carpinus orientalis (bijeli grab). Od šumske vegetacije susreću se i «Planinske šume»: bukva, planinski brijest, bijeli jasen, jela, javor, obični i crni bor, kleka i dr.Na prostoru općine Široki Brijeg mogu se naći mnoge ljekovite vrste bilja kao što su: kadulja, vrijesak, stolisnik, gospina trava, zovina, majčina dušica i dr.Karakteristične životinjske vrste koje žive na prostoru cijele Hercegovine mogu se sresti i na području Širokog Brijega. Od lovne divljači susreću se: vuk, lisica, divlja svinja, zec, jarebica i dr.Gmazovi koji žive na ovom području su: Lacerta oxycephala (šiljoglava gušterica), Vipera berus (riđovka) najotrovnija europska zmija, te Natrix natrix (bjelouška) neotrovna zmija. U vodama rijeke Lištice obitavaju potočna pastrmka i riječni rak.

Stanje okoliša

Grad Široki Brijeg ima relativno zdrav i ekološki očuvan okoliš. Veliko izvorište pitke vode je izvor Lištice « Borak « i njega kao važan resurs treba sačuvati. Dijelovi prirode koji su urbanističkim planom Grada Širokog Brijega stavljeni pod zaštitu su: Park - šuma «Vrelo«, Park - šuma  «Purin Gaj«, postojeće šumske oaze plato Pribinovića i pojedine šumske oaze ( lokacija Krčevine ), športsko rekreacijska šuma u Dubravi i park šuma industrijske zone Lise, parkovne površine i pojedinačna zaštićena vrsta stabala, te korito Lištice i vodonatapni kanali. Park - šuma  «Purin Gaj« je u ratu u velikom dijelu bespravnom gradnjom uništena i trebalo bi zaštititi i rekonstruirati barem dio tog vrijednog pejzažnog elementa. Park - šuma «Vrelo» je prirodni resurs koga treba posebnim detaljnim planom urediti i definirati sadržaje ( ugostiteljski objekti; mlinice).

Grad Široki Brijeg nema sustavno riješeno upravljanje i gospodarenje otpadom, pa se javlja veliki broj divljih odlagališta koji imaju negativan utjecaj na okoliš. Za odlaganje otpada korišteno je odlagalište "Mokro - Krtine" i "Izbično". Nesanitarno odlaganje otpada predstavlja veliku opasnost za izvorišta pitke vode, zdravlje ljudi, tlo i prirodni okoliš. Grad Široki Brijeg izgrađuje kanalizacijski sustav s pročistačem otpadnih voda. Prije rata je bio izgrađen gradski pročistač kapaciteta 5000 EBS, ali nije nikad bio u funkciji. Veliki broj septičkih i «crnih» jama ima bitan negativni utjecaj na tlo i podzemne vode.

Na terenima gdje se eksploatirao boksit, prvenstveno na lokacijama Tribošić, Crne Lokve, Izbično, Britvica uništen je prirodni krajolik, zaostala su nesanirana rudišta i odlagališta jalovine. I pored navedenih problema u budućnosti je moguće smanjiti negativni utjecaj na okoliš izgradnjom potrebne infrastrukture. Javnost Širokog Brijega je senzibilizirana za poboljšavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirode. 

Prostor Širokog Brijega sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša, biološkom raznolikošću, mnogim izvorištima i rijekom Lišticom daje mogućnost za kvalitetan i zdrav život i otvara preduvjete za razvitak turizma, lova, ribolova i drugih športskih i rekreacijskih djelatnosti. Grad Široki Brijeg mora imati za cilj sačuvati okoliš i trasirati put održivog razvitka.