U deklaraciji se, između ostalog navodi, kako je daytonski ustroj BiH ozakonio nepravdu, nanesenu kroz ratna osvajanja i progon stanovništva, što je najveće posljedice ostavilo po položaj Hrvata kao jednog od njezina tri konstitutivna naroda kao i da se zbog neracionalne teritorijalne organizacije, i nekoherentnoga državnoga ustroja BiH pokazala kao neracionalna, nefunkcionalna i neupravljiva.

”Prividnu stabilnost sustava ima zahvaliti samo permanentnim intervencijama međunarodne zajednice, neprimjerenim suverenim državama, što ozbiljno dovodi u pitanje samodrživost države Bosne i Hercegovine. Sve nestabilnije sigurnosno okruženje čini je iznimno ranjivom, čime potencijalno ugrožava stabilnost u široj regiji i Europi”, navodi se u deklaraciji HNS-a u kojoj se ističe kako je sadašnji ustroj države BiH neprihvatljiv sa stajališta hrvatskog naroda jer mu, između ostalog, negira pravo da ga predstavljaju njegovi legitimni predstavnici u vlasti temeljem „nepravednog“ Ustava i Izbornog zakona.

Sadašnji ustroj BiH negira pravo da slobodno raspolaže rezultatima svoga rada prelijevanjem financijskih sredstava, koja stvaraju ljudi i poduzeća u većinskim hrvatskim općinama i županijama; negira pravo da slobodno raspolaže prirodnim resursima na područjima gdje stoljećima živi, preko nepravednih nametnutih zakona, donesenih preglasavanjem, odnosno političkim nasiljem; hrvatskom narodu ne dopušta da se razvija u svom narodnom i kulturnom identitetu, negirajući mu prava osnivanja javnih elektroničkih medija; izlaže ga nerazmjernom riziku od politički i etnički motivirane pravosudne represije jer u represivnom aparatu i najvišim pravosudnim tijelima odlučujuću ulogu imaju predstavnici druga dva naroda ili Hrvati mahom od njih izabrani, navodi se u deklaraciji te se upozorava da zbog svega navedenoga Hrvati, posebno vitalna i fertilna populacija, napušta Bosnu i Hercegovinu.

”Stoga je nužno pristupiti korjenitoj ustavnoj reformi, uključujući i novu racionalniju teritorijalnu organizaciju zemlje, koja će na jednak način uvažavati njezina tri nacionalna entiteta dosljednom operacionalizacijom načela iz preambula daytonskoga Ustava o konstitutivnosti naroda”, navodi HNS usvojenoj Deklaraciji.
HNS BiH smatra da je unutarnji konsenzus oko takve ustavne reforme teško očekivati s obzirom na dosadašnje pokušaje ustavne reforme te stoga predlaže novu međunarodnu konferenciju o BiH te novi ustav koji će kreirati simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda.

Hrvatski narodni sabor smatra da žurno treba ispraviti one nepravde, nelogičnosti i neracionalnosti koje su do sada bile uzrokom nacionalnih frustracija i blokada u funkcioniranju sustava. U deklaraciji se navodi kako je nužno odmah izmijeniti Ustav i Izborni zakon kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, te Izborni zakon u dijelu koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda Republike Srpske. Također, potrebno je usvojiti nužne izmjene koje će izjednačiti ovlasti zastupničkih i domova naroda u potvrđivanju izvršne vlasti te osigurati da je za odluke u domovima naroda potrebna, osim opće, i natpolovična većina u klubovima konstitutivnih naroda.

HNS smatra da je nužno odmah i promijeniti zakone o vladama entiteta na način da je neophodna podrška trećine predstavnika svakog od konstitutivnih naroda za donošenje odluka u vladama entiteta, te da je nužno odmah implementirati odluku Ustavnoga suda BiH koja se odnosi na grad Mostar s ciljem izjednačavanja Mostara s ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Nužno odmah treba donijeti novi Zakon o javnom RTV sustavu u kojem će se jasno prepoznati tri nacionalna entiteta i identiteta u Bosni i Hercegovini te je potrebno reformirati porezni sustav s ciljem pravednog prikupljanja i raspodjele javnih prihoda, navodi se u deklaraciji.
Euroatlantski put Bosne i Hercegovine su po mišljenju HNS-a BiH, uz ustavne promjene, najvažniji strateški prioritet i doprinos miru i stabilnosti. Stoga u HNS-u smatraju da je nužno odmah pristupiti ispunjenju uvjeta za pokretanje MAP-a kao prvog koraka ka NATO članstvu, zatim donijeti odgovarajuće odluke i ispuniti uvjete za ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te usvojiti učinkovit mehanizam koordinacije kako bi Bosna i Hercegovina prema EU mogla „govoriti zajedničkim glasom“ i u narednom trogodišnjem razdoblju dobiti kandidatski status za članstvo u EU.

Hrvatski narodni sabor se u deklaraciji dotaknuo odnosa prema sudionicima Domovinskog rata, ističući kako Domovinskom ratu daju dignitet koji zaslužuje kao jedna od najvećih svetinja hrvatskoga naroda.
”Stoga ćemo se snažno i odlučno usprotiviti svakom iskrivljavanju povijesnih činjenica i istine o Domovinskom ratu te ugrožavanju ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”, navodi se u deklaraciji u kojoj se ističe kako će se odlučno suprotstaviti učestalim pokušajima kriminalizacije Domovinskoga rata, proglašavanjem legitimnih oružanih snaga hrvatskoga naroda (HVO) agresorskim snagama, te neselektivnim i tendencioznim optužnicama, u pravilu, po zapovjednoj odgovornosti prema zapovjednicima HVO-a.
”I u ovoj prilici odbacujemo kvalifikaciju haškoga tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu koji se neosnovano i neopravdano pripisuje Hrvatskoj republici Herceg Bosni i HVO, jer je to opasna politička manipulacija i nije u funkciji pravde već projektiranih ratnih ciljeva onih koji su, najprije ratom a zatim nepravednim Ustavom i njegovim nasilnim revizijama”, namjeravali eliminirati hrvatski narod iz Bosne ih Hercegovine kao ustavnog konstituenta i političkog subjekta.
Povijesna je istina da je HZ i HR H-B, kao i njezina oružana sila Hrvatsko vijeće obrane odlučujuće doprinijela očuvanju i obrani BiH te da je ugrađena u temelje Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnoga sporazuma”, navodi se u deklaraciji.
HNS BiH je u deklaraciji napomenuo kako veliku prepreku razvoju Bosne i Hercegovine, uspostavi kompetitivnog gospodarstva i socijalne pravde, te dolasku do stranih investicija, predstavlja pravna nesigurnost i korupcija te stoga smatra da se treba postići najširi politički i društveni konsenzus za učinkovitu borbu protiv korupcije.
Također, potrebno je učiniti nužne zakonske promjene koje će unaprijediti sustav imenovanja na ključne tužiteljske i sudačke pozicije s ciljem nezavisnosti i odgovornosti te pokrenuti reformu i dogradnju sustava agencija za zaštitu zakona u smislu boljeg uvezivanja i koherentnosti čitavog sustava, navode u HNS-u.
U deklaraciji se spominju i obrazovanje, kultura te gospodarstvo kao sredstva društvenoga razvoja. U HNS-u smatraju kako je kvalitetno obrazovanje sukladno najvišim svjetskim standardima, te institucionalno očuvanje i razvoj kulturnog identiteta ima i potencijal biti glavno sredstvo svekolikog društvenog razvoja hrvatskog naroda u BiH. Što se tiče gospodarstva. smatraju kako je neophodno napustiti dosadašnju kvazisocijalističku filozofiju, koju još uvijek prakticiraju određene politike u BiH, a koju karakterizira opća socijalizacija promašaja u pretvorbi, privatizaciji i upravljanju ostacima prijeratnih ”gospodarskih giganata”, prijevremenim umirovljenjem, ili prebacivanjem tereta na proračune, zdravstvene i socijalne fondove a preko novih zaduživanja, prebacivanje tereta na one građane i dijelove Bosne i Hercegovine koji su odavno napustili takvu društvenu filozofiju i opredijelili se za tržišno i socijalno odgovorno gospodarstvo.
”Umjesto toga potrebno je kroz neophodne reforme, uključujući i ustavnu, te gospodarske programe kreirati stabilno političko i institucionalno okružje atraktivno za investitore iz zemlje i inozemstva, unaprijediti sposobnost korištenja europskih fondova te stavljanjem u funkciju svih prirodnih i ljudskih kapaciteta doprinositi gospodarskom razvoju i socijalnom blagostanju”, navodi se u deklaraciji.

HNS BIH: Hrvati u Domovinskom ratu u BIH vodili su obrambeni rat

Hrvatski narodni sabor BiH na današnjem je zasjedanju u Mostaru usvojio izjavu o Domovinskom ratu u kojoj se navodi kako su Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu i Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu utemeljili hrvatski demokratski izabrani predstavnici te da te teritorijalne organizacije nisu bile organizirane kao udruženi zločinački pothvat, nego kao nužan pravni okvir za obranu hrvatskog naroda i BiH dok nisu djelovale središnje državne institucije BiH.
”Hrvati su u Domovinskom ratu u BiH vodili obrambeni rat. HVO nije bila zločinačka vojska, nego vojna sila hrvatskog naroda koja je u ratu u BiH osigurala u dobrom dijelu opstanak hrvatskog naroda suočenog s agresijom na njegove životne prostore u BiH”, navodi se u izjavi u kojoj se izražava protivljenje zbog negiranja počinjenih zločina neovisno jesu li njihovi počinitelji pripadnici HVO-a, Armije RBiH ili VRS.
”Zalažemo za procesuiranje svih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava i svih drugih zločina počinjenih tijekom rata, poštujući načelo individualne odgovornosti i krivnje”, navodi se u izjavi koju je usvojio HNS BiH.
U njoj se dodaje kako se HNS u procesuiranju počinjenih ratnih zločina u BiH zalaže za prestanak dosadašnje prakse medijskog i političkog pritiska na Tužiteljstvo i Sud BiH čiji je rezultat ”procesuiranje časnika HVO-a po zapovjednoj odgovornosti i nekažnjivost bošnjačkog političkog i vojnog vrha Armije RBiH” što, kako se ističe, ne doprinosi nužnom ispunjenju pravde i povratku povjerenja među narodima u BiH.
”Zbog činjenice da je Haški sud zbog brojnih žrtava na bošnjačkoj strani oportuno izbjegao sankcioniranje bošnjačkog političkog i vojnog vrha Armije R BiH za zločine počinjene nad hrvatskim narodom u BiH smatramo kako je prvostupanjska presuda Prliću i drugima rezultat manipulacija, kako bošnjačkih paradržavnih struktura u BiH, tako i dijela međunarodnih struktura koje na taj način proizvode krizu u ovom dijelu svijeta”, navodi se u izjavi o Domovinskom ratu.
U HNS-u vjeruju kako su događaji zadnjih godina u međunarodnoj zajednici i BiH doprinijeli boljem razumijevanju prirode rata u BiH te kako će drugostupanjska presuda Prliću i drugima odražavati realne činjenice iz rata u BiH te biti doprinos ispunjenja pravde, promicanju mira i potrebnog dijaloga među narodima u BiH.
”HNS će se preko svojih predstavnika u institucijama vlasti FBiH otvoriti pitanje selektivne i protuzakonite revizije prava pripadnika HVO-a te se zauzimati za osiguranje pravne sigurnosti hrvatskih branitelja, obitelji poginulih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u skladu za zakonom”, navodi se u izjavi.

Dragan Čović ponovno izabran za predsjednika HNS-a BiH

Dragan Čović ponovno je izabran za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, jednoglasno su odlučili izaslanici na VI. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH koji se održao u Mostaru.
Čović nije imao protukandidata, a podržali su ga predstavnici svih 14 stranaka koje participiraju u radu Hrvatskog narodnog sabora BiH.
U radu Sabora sudjelovalo je oko 500 izaslanika, te velik broj gostiju iz BiH i susjednih zemalja.

Do sada je održano pet zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), a dva su održana iza općih izbora 2010. (2011. i 2013. oba u Mostaru).
Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bh. Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta te u državnu skupštinu.